Znanost 50 ideja koje će promijeniti svijet
504 prikaza

Veće, jače i plutajuće turbine generirati će struju

Vjetroelektrane u Hrvatskoj
Express
Financial Times se u svojih "Pedeset ideja koja će promijeniti svijet" bavi budućnošću energetike i mega-turbinama

Trenutno se u svijetu vrti više od 340.000 vjetrenih turbina i običnom se promatraču čini da su iste kao i nekada. No, suptilne tehnološke izmjene učinile su da je struja napravljena od kinetičke energije vjetra danas jeftinija i jednostavnija za proizvodnju no ikada.

Čak 40 posto struje u Danskoj dolazi iz vjetrenih turbina, i 10 posto struje na razini čitave EU. Vjetroelektrane su tehnologija u usponu čak i u Kini. No usprkos efikasnosti i ulaganjima samo 4 posto električne energije na razini svijeta 2015. godine došlo je iz vjetroelektrana.

To nije niti blizu dovoljno da se pokrene ekonomija i preusmjeri sa fosilnih goriva prema obnovljivim izvorima energije. Industrija priznaje kako je potrebno ulagati u tehnološki napredak.

Jakuševac, odlagalište smeća 28/50 top ideja Znanost Europski otpad vrijedi milijune, a postat će gorivo

Kapaciteti koje je proizvodila turbina na većini vjetroelektrana prije 25 godina mjerila se u kilovatima i proizvodila je jedva dovoljno energije da napaja nekolicinu domova prosječne veličine u državi poput SAD-a. Danas su "zamijenjene" mnogo jačim turbinama od koje svaka može napajati stotine domova. 

Kako su se vjetrene "farme" širile sa kontinenta prema moru gdje su brzine vjetra veće, a svađe oko blokiranih pogleda manje, turbine su narasle i veličinom. 

"Čudovišta" od 9.5 megavata kakve proizvodi danska tvrtka MHI Vestas može napajati više od 8.000 domova sa lopaticama rotora koje "zahvate" više no London Eye. To znači da više struje može biti generirano od manje turbina koje koštaju manje da ih se instalira i održava nego mnoštvo manjih turbina. 

"To je zaista pametno za ekonomiju gdje ako udvostručite veličinu turbine, za za ekvivalentni MW kapacitet skresali ste troškove na pola. To je važna razlika", kaže Matthew Wright, šef danskog Orsteda, tamošnje vodeće energetske kompanije.

Do 2024., kaže, čak i veće turbine kapaciteta do 15 MW trebale bi se početi proizvoditi. To je, kaže Wright, veliki napredak. Orsted do 2024. pokraj sjeverne obale Njemačke planira postaviti niz turbina i to uz nula euro poticaja. To je ozbiljan napredak za industriju koja je uvelike ovisila o podršci javnosti i jedan od razloga zašto veliki dio eksperata smatra da će oko 30 posto europske struje do 2030. dolaziti od vjetra.

Cijene struje "offshore" vjetroelektrana u Velikoj Britaniji su se prepolovile zahvaljujući golemoj obali i relativno plitkom moru. U većim su problemima zemlje okružene dubokim vodama. Turbine se "zabijaju" u morsko dno koje je u slučaju Japana izrazito duboko što takvu vrstu turbina čini neodrživom i neisplativom

Japan je zato jedna od rijetkih država koje testiraju plutajuće turbine kako bi riješili taj problem, usprkos skepticizmu da će to ikada upaliti. 

"Ljudi kažu da je to potpuna glupost koja se neće razviti niti za 50 godina", kaže Andreas Nauen šef operative u drugoj velikoj kompaniji koja proizvodi turbine, Siemens Gamesi. Ove godine njihove turbine instalira norveška naftna kompanija Statoil, kako bi sagradili prvu pravu plutajuću vjetroelektranu, na istočnoj obali Škotske. Sistemi su puno skuplji i kompliciraniji za instaliranje, no troškovi bi trebali rapidno pasti jednom kada se turbine upogoni.

Paukova svila 29/50 top ideja Znanost Za plastiku budućnosti trebat će nam žohari, a za odjeću pauci

Jedan od razloga zašto vjetroelektrane ne generiraju golemu količinu električne energije jest zato jer ne rade na dane kada nema vjetra. Goleme lopatice rotora hvataju i veću količinu vjetra kao i neki drugi tehnološki napredci već su sada doveli do toga da imaju puno više kapaciteta nego što je to nekada bilo, a mnogo manje i miruju.

"Važno je moći kvalitetno uskladištiti višak energije kako bi ga se moglo koristiti za vrijeme "bonace" ili po noći", kaže specijalist za energetiku, Ben Backwell iz FTI Consultinga. 

Problem su izrazito skupe litij-ionske baterije. No, cijene i njima ipak napokon padaju, a kompanije traže načine da turbine povežu sa baterijama. U SAD-u Deepwater Wind kompanija planira vjetroelektranu kraj obale Massachusettsa povezati s Teslinim baterijskim sustavom. 

Najveća svjetska litij-ionska baterija instalirana je od strane Elona Muska u južnoj Australiji - i povezana s vjetroelektranom, a njezin je posao periodički upucavati "struju" kako bi mreža bila stabilna. Takve sheme su možda budućnost.

Tehnologija vjetrenih turbina možda je napredovala no neke kompanije, poput "roditeljske" firme Googlea, Alphabeta, testiraju i hrabrije ideje, kao što su zmajevi. U Škotskoj Kite Power Systems osigurao je više od pet milijuna investicija od grupa poput Shell Technology Ventures kako bi ostvarili plan da dva zmaja vinu u visine do 500 metara u zrak koje će biti spojene na sustav koji će generirati i skladištiti struju nastalu prolaskom zraka kroz krila zmaja. 

Proizvođači i vizionari kažu da će taj sustav biti jeftiniji i efikasniji od klasičnih turbina. Drugi pak kažu da je to desetljećima daleko od komercijalne upotrebe. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.