Znanost
24827 prikaza

Užas na Jadranu: Kruzeri zagadili gore nego milijun auta

Tri velika putnička broda usidrena ispred grada Dubrovnika
Grgo Jelavic (PIXSELL)
Sposobni su pobiti ljude i uništiti Dubrovnik ili Veneciju, jer samo dva kruzera zagađuju okoliš više nego svi auti skupa u cijeloj Hrvatskoj

Ovako je to Forbes pozbrojio: u 2018. godini kruzeri su prevezli 26 milijuna turista/ gostiju, a godinu ranije zaradili su svojim vlasnicima 117 milijardi dolara. Mnogi će turisti takav doživljaj popratiti riječima "vidjeti, pa mogu i umrijeti". A nekima će se to i dogoditi, doslovno, skupa s onim tragičnim epilogom.

Krajem prošle godine njemačka organizacija Nabu objavila je rezultate svog istraživanja, prema kojem se pokazalo da od 77 promatranih kruzera, oni svi osim jednog, znači 76 od 77, koriste – najprljavije, najgore moguće gorivo koje postoji na planetu.

Kruzeri u Veneciji Borba za život Ekonomix Taktika Dubrovnika i Venecije za obranu od turista u 2019.

Ranija istraživanja govorila su da kruzer s tri tisuće gostiju prosječno zagađuje zrak gore nego 12.000 automobila, da bi se sad pokazalo da je stanje neusporedivo gore. Istraživački tim Dispatchesa sa Channel 4 potajno je postavio uređaje za mjerenje zagađenja na jedan od kruzera i došao do rezultata da jedan takav putnički brod zrak zagađuje kao milijun automobila.

Pa ako znamo da je u Hrvatskoj registrirano oko 1,7 milijuna automobila, ispada da već i samo dva kruzera ispuštaju više mikroskopsih čestica odgovornih za nastanak raka, astme, KOPB-a i sličnih užasa nego što to čine svi automobili u našoj zemlji skupa. A samo u Dubrovnik usred ljeta događa se da u jednom danu u gradu pristane sedam kruzera.

Uz takve rezultate postaju jasni uzroci onoga što je prije nekoliko dana objavila ekološka udruga Eko Omblići, pozivajući se na dr. Hrvoja Carića s Instituta za turizam:

Kruzer | Author: Miranda Čikotić/ PIXSELL Miranda Čikotić/ PIXSELL

"Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između 5-6 kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jefitina visokosumporna goriva!" Carić je još prije nekoliko godina iznio podatak da naša zemlja godišnje od posjeta kruzera zaradi 53 milijuna eura, ali da istodobno zbog ekoloških šteta pretrpi 338 milijuna eura troškova. Kruzeri kao pogonsko gorivo koriste mazut, praktično nusprodukt nakon što rafinerije iz nafte prethodno destiliraju sve moguće benzine, dizel i slična goriva.

Sagorijevanje takvog goriva po okoliš je jezivo sve kad se i ne uzima u obzir užasne količine CO2 koje takvi brodovi ispuštaju u atmosferu. Mjerni instrumenti s broda Oceana prijevoznika P&O Cruises pokazali su da je koncentracija mikroskopskih čestica štetnih po zdravlje ljudi na palubi niz vjetar od dimnjaka 84.000 čestica po kubičnom centimetru.

Na dijelu palube najbližem dimnjacima koncentracija je bila već 144.000 čestica po kubičnom centru, i to s vršnom vrijednosti od čak 226.000 čestica. Usporedbe radi, usred radnog dana u najstrožem centru Londona koncentracija je 38.400 čestica.

Kruzer u Dubrovniku Veliki zagađivači Life "Kruzeri nam ostavljaju otpad - ne znamo što bi s njim"

Drugim riječima, ako se ono što se reklamira kao vrhunac turističkog luksuza s jedne i zlatna koka turizma s druge strane, usporedi sa zagađenjima svjetskih gradova, dođe se do zaključka da je zagađenje na palubama kruzera na kojima se turisti sunčaju otprilike onakvo kakvo se običava očekivati u centru Delhija ili Šangaja.

Rad na kruzeru pokazuje se odjednom kao izrazito rizično zanimanje, a posjet kruzera gradovima kao najgori zamislivi udar stakleničkih plinova, sumporovih i dušikovih oksida, te cijelog niza sve gorih od najgorih čestica. Tvrtka P&O Cruises brani se da je od 2005. smanjila potrošnju goriva na svojim brodovima za 28 posto.

Međutim, gola je činjenica da je u prosincu prošle godine Dubrovnik uvršten kao jedna od šest svjetskih destinacija koje su uništili učestali posjeti kruzera.

Problem je i sa zagađenjem zraka, koje utječe na niz problema, pa čak i eroziju kamenih građevina, ali i s ispuštanjem otpadnih voda u lukama, s utjecajem na kulturu života u malim gradovima i nizom drugih stvari. Na listi mjesta koje su uništili kruzeri tada su navedeni još i Belize, Aljaska, Antarktika, otok Svalbard u Norveškoj, te Venecija.

Kruzeri u Veneciji | Author: REUTERS REUTERS

Venecija je pritom istaknuta kao apsolutno najgore ekološki devastirana, a Dubrovnik je skoro u svemu gradić koji trpi iste probleme kao i Venecija.

EK-ova Opća uprava za okoliš ovaj problem zasad temeljito ignorira, što se čini da neće moći još dugo jer su od relativno nedavno Venecijanci krenuli u borbu protiv kruzera u svom gradu javnim prosvjedima i peticijama. A kao što je Venecija pod zaštitom UNESCO-a, tako je i Dubrovnik koji protiv kruzera u svojoj luci ima podjednako snažne argumente. Istodobno, Split se svim silama trsi postati jednako posjećena destinacija za kruzere kao što je to danas Dubrovnik.

  • darko 21:58 15.Lipanj 2019.

    To ne no ne, a kaj bi šteli da peneze z poštom pošiljaju, bedaki jeni.

  • penzic 19:44 15.Lipanj 2019.

    Dođite nam kruzeri, jahtaši, gliseraši, Jadran je more nama neprijateljske države i treba ga uništiti. Oni na vlasti imaju filtrirane bazene i boli ih briga.

  • Avatar Potrčalo
    Potrčalo 18:48 15.Lipanj 2019.

    Ukupni IQ ljudi na zemlji se rapidno smanjuje.