Znanost
1997 prikaza

Užas na farmama: Životinje za doručak jedu antibiotike

Pilić
Pexels
Bakterije postaju sve otpornije na antibiotike zbog prečeste upotrebe u mesnoj industriji, što ugrožava zdravlje životinja i ljudi

Otpornost bakterija na antibiotike velik je problem koji ugrožava medicinski napredak te bi zdravstvenu skrb mogao unazaditi dva stoljeća, upozoravaju britanski stručnjaci.

Otpornost bakterija smatra se katastrofalnom prijetnjom, a u posljednjih pet godina broj takvih slučajeva povećao se za 75 posto.

"Danas imamo pacijente s tuberkulozom koji uopće ne reagiraju na antibiotike, tako da praktički nemamo terapiju za njihovo liječenje", ističu znanstvenici.

Od 1987. do danas nije otkrivena niti jedna nova klasa antibiotika, a bakterije su mutirale do te mjere da stručnjaci predviđaju kako će životi milijuna pacijenata biti ugroženi u narednih 20 godina.

"Ovo je globalna prijetnja i hitna akcija je nužna. U protivnom i najobičnija operacija kuka ili slijepog crijeva postat će opasna po život", kažu zabrinuti liječnici.

Problem se javlja zbog prirodne prilagodbe bakterija, ali i prečeste upotrebe bakterija u poljoprivredi, stočarstvu i liječenju ljudi, objašnjavaju.

Najveću prijetnju zdravlju donose bakterije iz probavnog sustava, poput E. coli i gram negativnih bakterija. Stručnjake najviše brine i pojava otpornosti na karbapeneme, posljednje linije obrane od najozbiljnijih infekcija popit MRSA-e.

Tone antibiotika koji se daju životinjama nemaju veze s liječenjem

Gentamicin, virginiamycin, bacitracin, tylosin..., od kojih su neki na listi FDA (Američke uprave za hranu i lijekove) ključni u liječenju bakterijskih infekcija u ljudi, na američkim su farmama sastavni dio prehrane pilića. Reutersovi reporteri došli su u posjed čak 320 hranidbenih lista s farmi šest najvećih američkih proizvođača piletine. Da drama bude veća, tone i tone antibiotika kojima obiluju tamošnji koncentrati za piliće nemaju nikakve veze s bolestima. Peradi se daju samo s jednom svrhom - da brže rastu i dobivaju na težini.

No dok medicinska zajednica i javnost godinama upozoravaju na taj problem i pozivaju FDA na bolju kontrolu preširoke upotrebe antibiotika za ljude u veterini – navodno ih polovica završi u želucima životinja - farmeri i farmaceutska industrija tvrde kako se koriste isključivo u svrhu prevencije bolesti kod životinja i nikako ne mogu utjecati na ljudsko zdravlje. Struka pak tvrdi suprotno. S antibioticima s kojim ih kljukaju, perad, ali i druge životinje u prehrambenom lancu, postaju otporni na bakterije, koje se onda mogu prenijeti na ljude i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

Dr. Brad Jones sa Sveučilišta Nebraska u videu objašnjava postupak odlučivanja o korištenju antibiotika kod stoke i svinja:

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.