Znanost
3763 prikaza

Uskoro si nećemo moći priuštiti jutarnju kavu

Zrna kave
public domain
Krivo mislite da vas se klimatske promjene ne tiču, neke vrste kave nisu viđene već 60 godina

Britanski botaničar, Aaron Davis, proveo je 30 godina hodajući po šumama i farmama kako bi detaljno bilježio i pratio sudbinu jedne biljke: kave.

Zabilježio je kako planet koji se zagrijava otežava uzgoj kave u regijama koje su do sada po tome bile poznate, uključujući i Etiopiju, rodno mjesto kave i njezine najpoznatije vrste, Coffea arabice. Mapirao je gdje će farmeri budućnosti moći uzgajati kavu, a to je sve sjevernije, gdje je malo hladnije. Tražio je po šumama i različite rijetke sorte.

Sada, piše The New York Times, u možda najdepresivnijem istraživanju do sada, dr. Davis zaključuje kako "divlja kava", deseci sorti i varijeteta koji su rasli u šumama na tri kontinenta, je na rubu nestanka. Od 124 vrste kave na svijetu, znanstvenici su zaključili da je 60 posto ugroženo. Krivci su uništavanje šuma i klimatske promjene.

Kava | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL
To je važno jer su se divlje sorte od presudne važnosti za preživljavanje kave u eri globalnog zatopljenja. U njima je genetski materijal koji znanstvenici trebaju kako bi razvili nove sorte koje mogu rasti na toplijem i sušem planetu.

Važne su, naglašava Davis, i za milijune zemljoradnika koji žive od uzgoja kave kao i za sve one koji ne mogu zamisliti početak dana bez šalice kave (Davis savjetuje konzumaciju jedne šalice vrhunske kave).

"Veliki je raspon značajka, koje imaju dobar potencijal da se "bore" sa specifičnim problemima u budućnosti, bila to tolerancija na sušu ili otpornost na neke bolesti, ali kako gubimo te divlje sorte gube se i te značajke", kaže Davis.

Davis i njegovi kolege svoje su zaključke i nalaske objavili u dva različita rada, u časopisima Science Advances i Global Change Biology.

Od 124 poznate vrste, većina ih se ne kultivira i ne konzumira. Iznimke su već spomenuta arabica, koja se u istočnoj Africi uzgaja stotinama godina, te robusta (Coffea canephora), koja je iz divlje "postala" kava broj dva. Uzgajivači već muku muče sa sušom, bolestima i cijenama proizvoda. Kako bi riješili bar dio tih problema mora se iskoristiti genetski materijal divljih varijacija.

Coffea canephora | Author: Wikipedia Wikipedia
Divlje se kave mogu sačuvati u bankama sjemenja ili zaštićenim šumama, no to se gotovo i ne događa. Davis je zaključio kako se samo 50 posto sjemenja divljih kava čuva u bankama, a trećine nema u zaštićenim šumama.

Izvještaj iz 2018. od strane Crop Trust, koja vodi globalnu banku sjemena, upozorio je koliko je važno sačuvati genetsku raznolikost kave. Samo se šačica, laički rečeno, gena nalazi u bankama, a mnoge su stare ili ih se ne čuva na pravilan način.

Kako bi procijenili rizike, dr. Davis i kolege koristili su opremu i način vrednovanja koji se inače koristi za opisivanje stanja zajednica velikih sisavaca, poput slonova ili nosoroga. Shvatili su kako je divlja arabica, koja raste u šumama Etiopije, posebno osjetljiva na posljedice globalnog zatopljenja.

Ako se broj stakleničkih plinova tj, njihova emisija nastavi ovim tempom arabica bi mogla nestati do kraja stoljeća.

Davis naglašava kako gubitak divljih varijacija nije važan samo za uzgoj, poljoprivrednike i krajnjeg korisnika već i da jako puno vrsta jede tu biljku, ili im je ona sklonište. 

"Time naš planet postaje još malo manje raznolik, još manje interesantan i dosadniji", kaže.

Ove je zime bio u Sijera Leoneu gdje su on i njegovi kolege išli u potragu za "izgubljenom" vrstom kave, spororastućom Coffea stenophylla, ili kavom visoravni Sijera Leonea. Njezine su bobice tamnoljubičaste kad sazre, za razliku od Arabice čije su crvene.

Coffea stenophylla | Author: Wikipedia Wikipedia
Stenophylla nije viđena više od 60 godina.

U Liberiji su pronašli jednu jedinu biljku, što nije dovoljno za razmnožavanje, pa su nastavili hodati. Preko granice, nakon šest sati trekinga, u Sijera Leoneu, pronašli su cijelo brdo obraslo u toj vrsti kave, koja će se sada testirati (uzgoj) i sjeme pravilno uskladištiti.