Znanost
45211 prikaza

Ugriz ove životinje nitko nije preživio

Krokodil
Gregg Yan/Wikipedia
Istražiti smrtonosnost i snagu ugriza neke životinje nezahvalan je posao u kojem se lako može pogriješiti

Kada bi vam netko rekao da zamislite ogromna usta, ispunjena stotinama zubiju, oštrih poput noževa, vjerojatno biste pomislili na filmove poput "Ralja" ili "Godzille", no jeste li se ikada zapitali postoji li neka stvarna životinja koja u djeliću sekunde može rastrgati meso i zdrobiti kosti?

Neki su se znanstvenici ozbiljno pozabavili ovim pitanjem i krenuli u temeljito istraživanje najvećih predatora današnjice. 

Grenlandski glatki kit | Author: Bering Land Bridge National Preserve Bering Land Bridge National Preserve

Kao i obično, ispostavilo se da nije sve u veličini, pa tako ponosni vlasnik najvećih ustiju u životinjskom carstvu, grenlandski glatki kit, zapravo uopće ne grize. Za veoma snažan i učinkovit ugriz nisu dovoljna samo velika usta, već i mnogo oštrih zubi i snažnih mišića.

Bitno je napomenuti da nije svaka životinja sa zubima sposobna gristi. Primjerice puž smeđi hrapavac, poznatiji pod nazivom primorski puž, na svojem jeziku ima tisuće zubića, no oni mu služe samo za grebanje i njima ne može gristi.

Plavetni kit | Author: WPPilot/Wikipedia WPPilot/Wikipedia

Isto tako, plavetni kit je najveća životinja na svijetu, ali ni on nema najjači ugriz iz jako jednostavnog razloga – uopće nema zube. Umjesto njih, ima mrežastu strukturu pomoću koje filtrita hranu iz morske vode. Jedna druga vrsta kita, ulješura, već izgleda obećavajuće, budući da je najveći zubati predator na svijetu. No čak ni on ne odnosi pobjedu jer su njegovi zubi samo na donjoj polovici čeljusti i češće svoj plijen guta nego što ga grize.

Usprkos mnogobrojnim kandidatima, nije lako pronaći najopasniji ugriz na svijetu. Prema tvrdnjama Oliviera Lambera s belgijskog instituta prirodnih znanosti, najizgledniji kandidat za titulu najsmrtonosnijeg ugriza nije kit, već životinja koja lovi kitove.

"Najveća živuća životinja koja svoji plijen lovi zubima i trga ga na komadiće je kit ubojica", tvrdi Lamber.

Orka ili kit ubojica | Author: Pcb21/Wikipedia Pcb21/Wikipedia

Paradoksalno, kit ubojica uopće nije kit nego vrsta dupina. Poznati su i pod nazivom orke te mogu narasti i do 9.5 m duljine. Imaju pedesetak iznimno oštrih zubi kojima trgaju svoj plijen (najčešće tuljane i kitove). Ipak, orke najčešće love u grupi, što može značiti da njihov ugriz i nije toliko učinkovit kao što bi se mogli pretpostaviti, već da njihova snaga leži u brojčanoj nadmoći nad plijenom.
Za objektivnije podatke, možda je bolje razmisliti o nekom usamljenom lovcu, kao što je velika bijela psina.

Sa svojih 300 iznimno oštrih zubiju koji rastu tijekom čitavog života njihov ugriz definitivno zaslužuje titulu jednog od najstrašnijih ugriza na svijetu, no postavlja se pitanje je li to doista i  najsmrtonosniji ugriz. 

Velika bijela psina | Author: Terry Goss/Wikipedia Terry Goss/Wikipedia

Stephen Wroe sa sveučilišta iz Nove Engleske u Australiji je, zajedno s kolegama, osmislio računalne simulacije koje omogućuju procjene najveće snage zagriza velike bijele psine. Simulacije su pokazale da najveći morski psi mogu doseći snagu ugriza od 18.216 Newtona, što u usporedbi s mizernih 1.317 N snage ljudskog ugriza djeluje zaista impresivno.

S druge strane, nekoliko je predanih istraživača ustvrdilo da ništa ne može zamijeniti realne podatke pa su zbog toga odlučili provesti niz testiranja na stvarnim životinjama. 

Gregory Erickson sa sveučilišta u Tallahasseeju mjerio je i usporedio snagu zagriza 23 vrste krokodila i pritom zabiježio najjači ugriz ikad koji je pripadao morskom krokodilu i iznosio zadivljujućih 16.414 N. Iako je to i dalje manje od snage ugriza velike bijele psine, u ovom su slučaju korišteni realni podaci, a ne procjene na temelju računalnih simulacija.

Morski krokodil | Author: fvanrenterghem/Wikipedia fvanrenterghem/Wikipedia

Čini se da razlog tako snažnog ugriza nisu oštri zubi ili dugačke ralje, već odgovor leži u snažnim mišićima. "Mišići koji služe za zatvaranje ralja kod krokodila rastu disproporcionalnom brzinom. Odrasli krokodili imaju jači zagriz od mladunaca djelomično zbog razlike u njihovoj apsolutnoj veličini, no većim dijelom zbog daleko značajnije razlike u veličini mišića" tvrdi Laura Porr s veterinarskog fakulteta u Londonu.

Zanimljivo je da se na samom dnu ove ljestvice nalaze pirane čiji su zastrašujući ugrizi na poprilično zlom glasu. Naime, istraživači su izmjerili da je snaga njihova zagriza samo 320N, što djeluje prilično jadno u usporedbi s velikom bijelom psinom i krokodilima, čak ako se uzme u obzir razlika u veličini.

Zub megalodona | Author: Lonfat/Wikipedia Lonfat/Wikipedia

Kao što se moglo i očekivati, većina nalaza upućuje na zaključak da veće životinje imaju i jači zagriz. Upravo zbog toga, procjenjuje se da su prahistorijske životinje imale značajno jači zagriz od danjašnjih. Podaci dobiveni u ovim istraživanjima zanemarivi su kad ih se uporedi sa megalodonom čija se prosječna duljina procijenjuje na otprilike 20 m, a jačina zagriza na impresivnih 108.000-180.000 N. Takvom silinom, megalodon bi, bez većih problema mogao zgnječiti manji automobil.

Valja napomenuti da među izumrlim životinjama megalodon ima ozbiljnu kokurenciju – prapovijesna vrsta ulješure, koja je, za razliku od svojeg današnjeg predstavnika, imala funkcionalne zube na obje čeljusti mogao bi megalodonov ugriz ostaviti u prašini. Samo je njegova glava bila dugačka oko 3 metra, a svaki njegov zub 36 cm. Nažalost, još uvijek nitko nije procijenio silinu njegova zagriza.

U konačnici možemo samo zaključiti da, ukoliko se vratimo dovoljno daleko u prošlost, film "Ralje" i nije bio toliko daleko od istine.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.