Znanost 50 ideja koje će promijeniti svijet
2139 prikaza

Ugljični dioksid 'skladištit' će se u bazenima na dnu oceana

Ocean
Wikipedia
Financial Times se u svojih "Pedeset ideja koja će promijeniti svijet" bavi revolucionarnim načinima skladištenja stakleničkih plinova

Potreba za smanjenjem emisija stakleničkih plinova povezanih s globalnim zatopljenjem postaje sve hitnija pa znanstvenici sve više posežu za radikalnim idejama, a jedna od njih je i korištenja mora kao mjesta za „skladištenje“ ugljičnog dioksida.

„Na kopnu se ugljični dioksid upumpava u podzemne spremnike još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća - često kako bi se van „potisnule“ preostale rezerve nafte, no više kapaciteta za pohranu ima u sedimentnim bazenima u moru nego na kopnu“, objašnjava Mike Sandiford, profesor geologije.

Novi projekti za prikupljanje i skladištenje ugljika na moru koštaju milijarde dolara, kaže Niall Mac Dowell, viši predavač tehnologije i politike energije i okoliša na Imperial College Londonu.

 "Obujam investicija je veći, pa je trošak neuspjeha očito mnogo veći. Budući da je trošak neuspjeha veći, apetit za rizikom je znatno niži ", kaže on.

Tuljan u mrežama, Havaji 3/50 top ideja Znanost Oceanima će plutati platforme koje uklanjaju plastiku
Podvodno skladištenje ima smisla smisla u Norveškoj gdje porezi na emisije ugljičnog dioksida iz sagorijevanja fosilnih goriva čine to jeftinijom opcijom nego da se ispuštaju u atmosferu. U posljednjih 20 godina više od 16 milijuna tona ugljičnog dioksida emitirano iz elektrane Sleipner je upumpano u tekućem obliku u duboki rezervoar, 1.000 metara ispod razine mora, piše Financial Times.

Korištenje već prisutnih, dubokih brazdi u oceanu za skladištenje ugljičnog dioksida može, međutim, biti i jeftinija opcija. Jezera ugljičnog dioksida podmorja već postoje prirodno. U nedavnom izvještaju u znanstvenom časopisu Energy Procedia, energetski analitičar Steve Goldthorpe identificirao je tri brazde ​​s ​​dubinom većom od 6 km – kraj obale Kine, Indonezije i Puerto Rica – koje bi potencijalno mogle postati jezera za skladištenje ugljičnog dioksida.

Goldthorpe tvrdi kako bi upumpavanje ugljičnog dioksida u ove duboke rovove oceana bilo jeftinije nego ubacivanje u podzemne spremnike. Budući da je ugljični dioksid gušći od vode na 3000 metara, Goldthorpe računa na to da bi se plin nataložio na dnu oceana u već prirodno napravljenim „jezerima“.

Time su užasnuti ekolozi koji se boje „zakiseljavanje vode“ što bi dovelo do uništenja oceanskih ekosustava. Oceani čiji se Ph naglo promijeni mogu oštetiti koraljne grebene i uzrokovati otapanje školjaka rakova i mekušaca koji su izrađeni od kalcijevog karbonata.

Tajne stogodišnjaka Neočekivano Znanost Istraživanje otkriva: Ovo je ključ liječenja Alzheimera

Znanstvenik Henrik Stahl vodio je istraživanje o utjecaju curenja ugljičnog dioksida u more prije pet godina. Istraživanje je uključivalo upumpavanje 4,2 tone ugljičnog dioksida na oceansko dno kraj obale Škotske unutar mjesec dana. Tvrdi kako je to jako negativno utjecalo na faunu i promjenu kiselosti vode. Sve se vratilo u normalu unutar godinu dana.

"Kada bi upumpali desetke ili stotine tona ugljičnog dioksida, vrlo vjerojatno negativni učinci bi bili dulji i znatno veći", kaže Stahl.