Znanost
1705 prikaza

U 20 godina od esktremne klime poginulo je 707 Hrvata

Klimatske promjene
NASA
Izvještaj Germanwatcha za razdoblje od 1996. do 2015. kaže da smo od ekstremnih vremenskih prilika imali tri milijarde dolara šteta

Od ekstremnih vremenskih prilika poput poplava, oluja, ekstremnih vrućina i sličnih meteoroloških nepogoda diljem svijeta je od 1996. do 2015. pomrlo ili poginulo 528.000 ljudi. Od toga broja na Hrvatsku otpada 707 žrtava čime ispada da je naša zemlja 21. najpogibeljnija na svijetu. Riječ je o izvještaju za 2017. godinu njemačke organizacije za očuvanje okoliša i razvoj Germanwatch, a podaci na osnovu kojih je Germanwatch došao do ovako jezivih rezultata potječu iz višegodišnjih praćenja statistika katastrofe njemačkog multinacionalnog osiguravajućeg koncerna Munich Re.

Požar Klimatska kataklizma Top News Najvrući kolovoz na Zemlji ikad! Već 11. mjesec u nizu

U 20 godina koje je Germanwatch obuhvatio istraživanjem, nabrojao je oko 11.000 meteoroloških odnosno klimatskih nepogoda, od kojih među najgore spadaju uragani Mitch, Nargis i Sandy iz godina 1998., 2008. i 2012. Honduras, Haiti i Burmu izvještaj je smjestio među najgore pogođene zemlje, jer se pojedine zemlje klasificiraju prema broju žrtava na svakih 100.000 stanovnika. Prošle godine, što se poginulih tiče, najgore je bilo u Mozambiku, Malaviju i u Dominikanskoj Republici s Haitijem, jer se te dvije zemlje nalaze na istom otoku.

Zemlja REKORDNO TOPLA Znanost Stručnjaci upozoravaju: 2016. će biti najtoplija godina ikada

Germanwatch je pratio i štete koje su klimatske katastrofe nanijele nacionalnim ekonomijama. Prema podacima Munich Re došao je do podatka o 2780 milijardi eura diljem svijeta tijekom 20 godina, a Hrvatska je našla svoje mjesto i u tom dijelu užasnih statistika. Ako se pođe od procjene da je Hrvatska zbog vremenskih nepogoda godišnje prosječno gubila 0,2 posto BDP-a, u 20 godina dolazi se do oko tri milijarde dolara gubitaka, po čemu smo 65. najugroženija nacionalna ekonomija na svijetu uslijed klimatskih katastrofa.

Otapanje leda na Grenlandu Klimatske promjene Znanost S Grenlanda se odlama santa površine Mljeta

Zanimljivo je da je za 2015. godinu Germanwatch za Hrvatsku zabilježio da nije bilo jedne jedine žrtve ekstremnih vremenskih prilika, što znači da polazi isključivo od žrtava koje su registrirane imenom i prezimenom u bazama podataka Munich Re. Posljedično, to znači da je riječ o više nego konzervativnoj metodi računanja i da je stvaran broj žrtava bitno veći. Germanwatch je 2009. napravio izvještaj za razdoblje od 1990. do 2008., te je tada svoje izračune temeljio, osim na registriranim žrtvama, i na procjenama o broju mrtvih u situacijama kad je broj žrtava ili vrlo teško ili čak i nemoguće izračunati, kao što je primjer s razdobljima ekstremno visokih temperatura.

Životinjski kostur u pustinji Znanstvenici zabrinuti Znanost Apokaliptična prognoza: Južna Europa pretvorit će se u pustinju

Tada je ispalo da je u 18 godina u Hrvatskoj stradalo čak 1300 ljudi, što je značilo da smo bili 17. najopasnija zemlja na svijetu. A to onda znači da bi se, da je Germanwatch koristio istu metodologiju i danas, broj žrtava od 1996. do 2015. brojao u tisućama.

  • hajs 18:03 10.Studeni 2016.

    Grdo nam se pise!!