Znanost
15475 prikaza

Treći svjetski rat - istraživanje otkriva kad će početi

Rat, ilustracija
Pixabay
Nakon Drugog svjetskog veliki ratovi izbijali su puno rjeđe, ali su mali ratovi čak i češći

Drugi svjetski rat bio je jeziva lekcija, ali ipak lekcija, za najveći dio svijeta i otada su veliki ratovi sve do danas bili rjeđi nego prije tog svjetskog pokolja. Najnovije istraživanje znanstvenika Aarona Clauseta sa Sveučilišta Colorado u Boulderu, objavljeno u Science Advances, pokazuje da je od 1823. do 2003., u tih 180 godina, diljem svijeta bilo 95 ratova sa 1000 i više pobijenih, kao i to da se veliki sukobi razmjera Drugog svjetskog rata statistički mogu očekivati u prosjeku svakih 205 godina.

Veliki ratovi od 1823. do 2003. | Author: Aaron Clauset/ University of Colorado/ creative commons Aaron Clauset/ University of Colorado/ creative commons

Prema tome bi ispalo da bi čovječanstvu novi svjetski sukob, takav da bi ga imalo smisla zvati "trećim svjetskim ratom", mogao pojaviti tek za između 100 i 140 godina. Problem je, međutim, u tome što stvari nisu tako jednostavne, što su veliki ratovi poslije Drugog svjetskog rata doista postali rjeđi, ali zato nisu mali ratno sukobi, kao i to da je istraživanje obuhvaćalo samo one ratove koji su se mogli opisati kao između dvije države.

Unutarnji konflikti i pokolji nisu ušli u ovu statistiku jer bi je to učinilo previše glomaznom za istraživanje. Clauset je ratove podijelio u četiri kategorije prema broju žrtava. U kategoriju "veliki ratovi" smjestio je sukobe s više od 26.625 mrtvih. Njihovo promatranje pokazalo je da su takvi ratovi između 1823. i 1913. izbijali u prosjeku svakih šest godina. Od 1914. do 1939. veliki ratovi izbijali su – njih 10 - svakih 2,7 godina, a poslije Drugog svjetskog rata svakih 12,8 godina.

Čovječanstvo je očito profunkcioniralo makar dotle da je shvatilo da si ne smije dopustiti "luksuz" da stvari izmaknu kontroli kao 1939., koliko god je nakon Drugog svjetskog rata uslijedio Hladni rat, teški geopolitički sukobi i sveopća borba za resurse. Kad se u analizu unesu i svi manji ratovi, dolazi se do zaključka da je 19. stoljeće apsolutno bilo mirnije od 20., pa i od najmodernijih vremena. Razdoblja naduljeg mira bilo je između rusko-turskhi ratova 1828. i 1829. te meksičko-američkog rata koji je počeo 1846.

Ustaše i četnici Top News Priča o bratstvu ustaša i četnika iza legendarne slike

Bilo je to 18 godina tijekom kojih je svijet bio pošteđen ratovanja između država. Poslije Drugog svjetskog rata iole duljeg razdoblja globalnog mira praktično nije bilo, ali su ratovi s najgorim brojem pobijenih i izginulih bili bitno rjeđi u odnosu na doba prije nego što su Hitler u Europi, uz pomoć fašističkih i kvislinških satelita, i imperijalistčki Japan u Aziji krenuli u osvajačke pohode. Ono što je dobra vijest u statistici pokolja i patnje jest to da puno manje velikih ratova znači i manji rizik od novog svjetskog rata.

Za to dr. Clauset smatra da je posljedica izgradnje više ili manje demokratskih društava, ekonomsko povezivanje različitih nacija što je dovelo do njihove međusobne ovisnosti, pa i prijetnje nuklearnog rata koje su u najgorim trenucima Hladnog rata izrazito bili svjesni i vođe u Washingtonu i vođe u Moskvi. Definiciju "velikog rata" Clauset je dobio tako što je odredio prag prema gornjoj četvrtini najgorih ratova u posljednjih 200 godina.

Njegovo istraživanje zanimljivo je i zato što je otkrio model po kojem Drugi svjetski rat nije bio anomalija u duljoj povijesti ratovanja, nego se, unatoč svojih između 50 i 85 milijuna mrtvih, savršeno uklopio u statistike.

Rat, ilustracija | Author: Pixabay Pixabay

Ono što je ostalo problem jest to da je njegovo istraživanje zaključeno podacima iz 2003. godine, nakon koje je izbio niz jezivih ratova po Iraku, zatim preko Libije, Jemena i Sirije do pojave ISIL-a, koje je pitanje kako bi se sve mogli klasificirati, zatim sukoba u Ukrajini između vladinih snaga i proruskih pobunjenika, gruzijsko-ruskog sukoba, te niza drugih manjih ratova diljem svijeta.

Neki od ovih sukoba imali su i imaju potencijal prerastanja u nešto čak i gore od rijeka krvi i eksplozije brutalnosti kojima svjedočimo, tako da optimizam u pogledu manjih šansi od novog svjetskog rata poslije 2003. godine možda više i nije na mjestu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.