Qaanaaq je naselje na sjeveru otoka Grenland u kojem živi oko 650 ljudi, većinom Eskima. Oni bi mogli postati i prve žrtve klimatskih promjena, s obzirom na dramatičnu brzinu kojom se otapa led oko njih, i tako ugrožava njihove domove, i njih same.
Žive na zamrznutom tlu, permafrostu, koji ostaje ispod 0 stupnjeva Celzijusa već najmanje dvije godine za redom. Ovo je tlo inače osiguralo dosta čvrste temelje za izgradnju građevina i infrastrukture na Arktiku. No zbog zatopljenja zemlja više nije tako stabilna i nije u mogućnosti podnijeti teret izgrađenih kuća, koje tako postaju preopasne za život.
Ostali gradovi su također izgrađeni na takvom tlu, no također i na stijenama. Osnovani su 50-ih godina prošlog stoljeća u trenucima kada su klimatske promjene bile gotovo nezamislive u obimu u kojem su danas postale prijetnja čovječanstvu. Qaanaaq je jedini grad na Grenlandu koji je izgrađen na nešto boljim materijalima, od gline, mulja i pijeska, piše BBC.
"Za razliku od stijena, ovi materijali sadrže i vodu, pa nam tako predstavljaju veliki izazov za održavanje", rekao je to Sebastian Zastruzny, sa Sveučilišta u Kopenhagenu, koji se proučavanjem permafrosta na ovim područjima bavi već nekoliko godina.
"Kada se zemlja zamrzne i nakon toga odmrzne, tlo se pomiče, zbog čega kuće i infrastruktura potonu, miču se i urušavaju", napominje.
Promjene u tlu utjecale su i na kuću Orla Kleista. Pukotine su se pojavile na zidu dnevne sobe i kupaonice. U kupaonici je pod postao nejednak zbog klizanja tla, pa su mu popucale pločice, a u kuhinju su zidovi toliko popucali da zrak ulazi u prostor. Mnogi su pokušali začepiti te pukotine kako bi spriječili ulazak hladnog i vlažnog zraka.
Ti ciklusi smrzavanja i topljenja, vjeruje se postat će samo još i češći. Tijekom ove godine Grenland je doživio dane sa temperaturom od 23 stupnjeva Celzijusa više od prosjeka razdoblja od 1958. do 2002. godine, a takvih slučajeva sve je više i po drugim dijelovima Arktika.
Iako se temperatura na globalnoj razini povećala za jedan stupanj, blizu sjevernog pola taj porast iznosi tri stupnja. Uvozne stvari dolaze im dva puta godišnje, a Qaanaaq je jedan od posljednjih gradova na Grenlandu u kojem ljudi preživljavaju loveći na ledu koji se stvara na površini mora. Što im je sve teže i teže, zbog brzine kojom se taj led otapa.
Debljina ledenog pokrivača također se smanjuje. Tako je samo od 1980 do 2008. godine prosječno zabilježeno smanjivanje za gotovo polovicu, pa je tako debljina ledenog pokrivača pala sa 3,64 metra, na 1,89 metara.
"Svake godine uvjeti na ledu su drugačiji", kaže lovac Jorgen Umaq. Zbog visokih temperatura i topljenja leda, mnogi su lovci morali izmijeniti svoje rute i za potragom za hranom odlaziti puno dalje nego ranije. A smanjila se i sezona lova. Iako su mnogi na tom nesigurnom ledu izgubili živote, i dalje neki na njemu kampiraju tijekom sezone lova.
Kao što im poseban izazov predstavlja odlazak po hranu, tako im je izazov postao i odlazak po vodu, koji u većini slučajeva skupljaju s obližnjeg potoka. No tijekom zimskih hladnoća rijeka ne teče, pa vodu skupljaju sa ledenjaka, led odnose u posebne prostore gdje se on topi i distribuira uz pomoć cisterni do domova stanovnika.
Tako im je i gotovo svakodnevna potreba za vodom postala riskantni posao.
"Ovo nije ništa novo, i sigurno se ne može pogoršati", smatra lokalni par koji se bavi lovom Inukitsorsuaq i Genovira Sadorana.
No znanstveni podaci pokazuju kako su ove njihove riječi možda samo optimistična želja. Klimatske promjene ne utječu samo na izmjenu krajolika i uništavanje njihovih domova, već i na njihove običaje, kulturni identitet i preživljavanje.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
sahara u europi