Znanost
3121 prikaza

Topljenje Antarktike: Odlama se ploča kao tri Zagreba

Bruntova ledena ploča iz zraka
Michael Studinger, Lamont-Doherty Earth Observatory/ NASA/ public domain
Ledeni kontinent otapa se brzinom kao nikad prije, čovječanstvu prijeti da uskoro više nema budućnost

Na Antarktici je 44 posto obale okovano ledenim pločama i kako se oceani na Zemlji sve više zagrijavaju uslijed globalnog zatopljenja, sve češće se čuju vijest da se led, nekada star i stotinama tisuća godina, raspada na tom zaleđenom kontinentu. NASA je desetljećima pratila što se zbiva s Bruntovom ledenom pločom da bi njeni znanstvenici sada javili da je samo pitanje vremena, i to vrlo kratkog, kada će se dobar dio ove ledene mase također odlomiti od kopna.

NASA računa da je odlamanje Bruntove ledene ploče već gotova stvar i da sada pokušavaju predvidjeti hoće li se uslijed djelovanja sve toplijeg mora i struja odlomljena gromada raspasti i otopiti, odnosno koliko bi joj za to moglo trebati vremena. Dio koji se odlama površine je najmanje 1700 kilometara četvornih, odnosno oko tri puta površine administrativnog područja Grada Zagreba ili kao zajednička površina pet najvećih otoka u Jadranskom moru: Cres, Krk, Brač, Hvar i Pag, svi skupa.

Bruntova ledena ploča | Author: NASA NASA

Ako odnosno kad se to dogodi, ovo će biti jedan od komada leda s najvećom površinom koji se odlomio od Antarktike koliko to čovječanstvo pamti, odnosno od početka istraživanja Antarktike 1915. U svakom slučaju, ovo će biti daleko najveće raspadanje leda na tom mjestu od 1915.

Baš na Bruntovoj ledenoj ploči ljudi su imali svoje znanstvene stanice još od 1955. O kakvoj je količini leda riječ počinje se dobivati nekakav dojam ako se zna da je Bruntova ledena ploča debela prosječno 150 metara. Još sredinom 70-ih znanstvenici koji su pratili što se događa na Antarktici primijetili su pukotinu koja se pružala od zapada prema istoku po liniji baze ove ledene ploče koja poput jezika strši sa zaleđenog kopna u more.

Pukotina je bila u smjeru nabranog ledenog područja na istočnom rubu Bruntove ledene ploče, ali još uvijek daleko od nje i mirovala je. Mirovala je čak duže od tri desetljeća, jer tada je otapanje Antarktike bilo čak šest puta slabije nego danas. A onda se 2012. naglo sve počelo mijenjati. Počela se produžavati po 4 kilometra godišnje, a kako to nije bila i jedina pukotina, nego je led počeo popuštati na još nekim mjestima, u studenom 2017. ljudi su iz sigurnosnih razloga morali napustiti istraživačku stanicu Halley VI.

Deepwater Horizon, 2010. Klimatske promjene Ekonomix Naftni giganti na udaru - moraju platiti za klimatske štete

Još puno ranije, 19. veljače 1992., znanstvenici su napustili i istraživačku stanicu Halley IV, smještenu nekoliko desetaka kilometara prema moru, usred dijela koji se sad odlama. Orijentacije radi, Bruntova ledena ploča smještena je na obali otprilike po sredini širine u odnosu na Atlantski ocean.

Nabrano područje na istočnoj strani, nazvano McDonald, a prema kojem pukotina "juri", mjesto je na kojem se led s Antarktike spušta prema moru. Na tom mjestu, od mora ravno prema unutrašnjosti, pruža se još jedna pukotina, "Halloween Crack", i sve skupa djeluje poput nečega što se neumitno raspada i što se neće zaustaviti samo na ovome.

"Vjerojatan budući gubitak leda s druge strane pukotine Halloween upućuje na to da je moguće još i više nestabilnosti, povezane s rizicima po Halley Via (mjesto na koje su premjestili stanicu Halley VI)", kazao je za NASA-in portal Earth Observatory glaciolog Chris Shuman.

Otapanje ledenjaka i otvaranje ledenih špilja | Author: Imgur Imgur

Kolike mase leda sadrži Antarktika i kakva se opasnost krije iza njenog velikog otapanja, govori podatak da je u prethodnom međuledenom dobu, koje se okončalo prije nešto više od 100.000 godina, samo djelomično otapanje Antarktike bilo zaslužno za rast razine mora diljem svijeta od sedam metara. A otopio se tek jedan manji dio leda.

Express je u više navrata pratio raspadanje ledenih gromada na Antarktici, očito prouzročenih klimatskim promjenama, odnosno zatopljenjem atmosfere Zemlje kao posljedice čovjekovog industrijskog zagađenja ugljičnim dioksidom iz nafte, plina i ugljena. Prije mjesec dana pisali smo o otkriću divovske šupljine na dnu ledenjaka Thwaites na zapadnoj strani Antarktike na obali Amundsenovog mora.

Otkrivena rupetina šokirala je znanstvenike svojim dimenzijama; mjestimično visine čak 300 metara i površine jadranskog otoka Pašmana. Više nego ikada prije postalo je jasno da se Thwaites nepovratno raspada, ledena masa površine 4800 kilometara četvornih ili kao Primorsko-goranska županija i još pola Istre skupa. Već danas otapanje tog ledenjaka pridonosi čak 4 posto sveukupnog svjetskog rasta površine mora.

Sjeverni magnetski pol Nezapamćeno Znanost Sjeverni magnetski pol Zemlje sve brže juri prema Rusiji

Ledenjak klizi u ocean brzinom od 2 kilometra godišnje, a ako bi se otopio i on i ledenjaci koje je on tisućljećima blokirao da ne skliznu u more, razina mora na Zemlji samo od toga porasla bi 2,4 metara. Početkom ljeta 2017. čovječanstvo, barem onaj dio koji je toga bio svjestan, zgroženo je pratio odlamanje dijela Ledene ploče Larsen C, površine Like i prosječne debljine 600 metara.

Otapanje već samo i toga značilo bi 10 centimetara rasta mora diljem svijeta, a ako bi se razbio i otopio sav Larsen C, površine otprilike Republike Hrvatske... Kako god, zasad baš ništa ne upućuje na to da bi se s raspadanjem leda na Antarktici moglo dogoditi išta drugo nego da se rapidno nastavi, sa sve gorim posljedicama i po rast mora i po klimu koja će biti sve silovitija, koja će dovoditi do suša, poplava, gladi, pomora biljnog i životinjskog svijeta.

Do danas znanstvenici su utvrdili da se oceani zagrijavaju energijom jednakoj onoj koju bi oslobodilo šest atomskih bombi iz Hirošime – svake sekunde. Uoči Nove godine 2019. pisali smo o sve bržem otapanju Grenlanda i utjecaju na potapanje dijelova Istre, Kvarnera i Dalmacije.

Istraživačka postaja Jang Bogo | Author: Screenshoot/Facebook Screenshoot/Facebook

Godinu ranije objavili smo fizičku kartu Grenlanda kako bi izgledao bez svojih mjestimično trokilometarskih naslaga leda. Što se Arktika tiče, on po svemu sudeći kao ledena masa već za nekoliko godina više neće postojati barem u ljetnim mjesecima na sjevernoj Zemljinoj polutki.

A kako bi krajevi Hrvatske u svemu tome prošli, odnosno na što bi nalikovala kataklizma Hrvatske, objavili smo grafičkim prikazom Jadrana potopljenog rastom mora od skoro 10 metara to se posljednjih godinu dana sve češće navodi kao jedan od gorih scenarija nastavka zagađivanja atmosfere s CO2. Kakvu dramatičnu razliku po Hrvatsku čini zagrijavanje od 1,5°C ili od 2°C, doslovno život ili smrt, opisali smo jesenas.