Znanost
1006 prikaza

'Strah i bijes su prolazni, a mržnja ostaje'

"Postoji li gen mržnje"
PROMO
U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održana je prva od jedanaest tribina čiji cilj je istraživati sve oblike i tajne fenomena mržnje

Normalni čovjek u sebi mora imati svijest o sebi, naglasio je akademik Ivica Kostović. 

U Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića održana je prva od jedanaest tribina u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokausta. Cilj tribina je istraživati sve oblike pojavnosti i sve tajne fenomena mržnje. 

"Strah je relativno jednostavno istraživati jer je vrlo jednostavna emocija. Dva su načina za istraživanje straha, jedan da se životinjama odstrani amigdala, a drugi je funkcionalni magnet. Posljedica učenja straha je stvaranje novih struktura u mozgu što se može uspjeti, primjerice, povlačeći osobu za košulju dok želi ustati s košulje", objasnio je prof.dr. sc. Mario Vukšić, voditelj Laboratorija za neurohistologiju i neuroanatomiju Hrvatskog instituta za istraživanje mozga i voditelj jedinog doktorskog studija iz neuroznanosti u Hrvatskoj. 

Objasnio je da je mržnju teško istraživati, ali naglasio da se prefrontalni korteks mozga kod nekih osoba nije dovoljno razvio. 

"Kad mi studenti kažu da su kasnili na nastavu jer je padala kiša, ja im kažem da mi mogu priznati da im mozak nije dovoljno razvijen, što je osobama u dvadesetim godinama teško priznati", objasnio je Vukšić.

Diobeno vreteno Hrvatska znanost Znanost Svjetski hit s Ruđera: Prodrli u stanicu dublje nego itko

Naveo je primjer terorista kojima je u mozgu otkrivena tumorna tvorevina. 

Akademik Ivica Kostović, profesor emeritus, osnivač i dugogodišnji ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu, naglasio je da mala djeca ne samo da ne mrze, već ne pokazuju ostale osobine koje nas čine ljudima.

 "Želimo doznati što to čovjeka čini čovjekom. Netko će reći jezik, neko kultura, a netko treći duhovnost. No na kraju se sve svodi na teoriju uma koja kaže da ljudi mogu staviti sebe u odnos prema drugim predmetima i osobama", objasnio je akademik Kostović. Svi mogući obavještajci na svijetu, kaže, ne bi mogle analizirati čitav čovjekov mozak, koji se strukturno mijenja tijekom godina.

"Okolina djeluje na mozak. Dok inzula ne kaže da možeš kupiti cipele, ti ih nećeš kupiti, iako se to događa nesvjesno", opisao je neuroznanstvenik. 

Za psihologe je, pojašnjava, uvijek bila tajna što je to čovjek za sebe. 

"Dijete prije 18 tjedna nije svjesno sebe. Čovjekov osjećaj povezanosti s drugim. objektima javlja se tek nakon šest mjeseci", kaže akademik. Dodaje da dijete s oko četiri godine može spoznati zabludu.

"Kod dolaska migranata bitno je u početku se pomiriti s njihovim dolaskom. Empatiju može promijeniti samo čovjek", rekao je akademik. 

Kemija tijela, kaže, poručuje nam, da ljudi istim dijelovima mozga razmišljaju o istim stvarima. 

"Istraživanja su pokazala da i republikanci i demokrati istim dijelovima mozga razmišljaju o nacionalnoj sigurnosti", poručio je Kostović. 

Psihijatar doc. dr. sc. Špiro Janović, pročelnik Zavoda za hitna stanja, krizna stanja i, psihotraumatologiju Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, naglasio je da mozak troši više energije nego ostali mišići. 

"Iz izgleda srca i bubrega odmah znate čemu služe, a kod mozga je drukčije. Tek posljednjih devedesetak godina smo shvatili kakva je funkcija mozga", rekao je Janović. 

"Kad narkomanu pokažemo riječ kokain, jedan dio njegovog mozga počne raditi jače", dodao je. 

Naglasio je da ljudi za razliku od životinja imaju mržnju. 

"Nećete naći tigra koji mrzi. Pojest će vas samo ako je gladan. Mi ljudi pak kombiniramo kognitivno i osjećajno", ustvrdio je psihijatar. 

Emocije, kaže, sa sobom nose i informacije. 

"Strah i bijes su prolazni, a mržnja ostaje", kaže docent. 

Mozak brzo pokušava riješiti probleme, a ako nema iskustva, koristi se stereotipima. 

"Kad vam baka triput kaže 'Nemoj tamo ići, tamo su Cigani', vi godinama nakon tog hodati ulicama i provjeravate gdje vam je novčanik kad vidite pripadnike romske manjine jer niste imali stvarni susret s njima", objasnio je Janović.

William Stewart Halsted INOVATOR Life Bio je ovisnik o kokainu i najbolji svjetski kirurg

Djeca tako, objašnjava, koja su u djetinjstvu naučila strpjeti se pred ručak, kasnije će znati pretrpjeti frustracije i neće postati kriminalci. 

"Kada ljude smatramo manje vrijednima, dajemo si pravo da im bilo što učinimo i to je prijetnja", poručio je.

Na pitanje kako promijeniti svoja uvjerenja, psihijatar odgovara da je to moguće jedino vlastitim iskustvom. 

"Ponekad su potrebne i generacije da zaboravimo mržnju. Danas nitko ne mrzi Mađare zbog Khuena-Héderváryja jer je prošlo puno vremena", objasnio je na primjeru. 

"Mržnje se teško riješiti", zaključio je Janović.

Za Hitlera je objasnio da je bio veliki komunikator koji je razumio funkcioniranje mase. 

"Kad na nogometnoj utakmici netko vikne 'ubijte suca' većina skoči jer za svoju odgovornost delegiraju vođu mase", objasnio je docent na primjeru.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.