Zemlja je stara 4,6 milijardi godina, no naše vrijeme na trećem kamenčiću od Sunca je ograničeno. Zbog postepenog zagrijavanja Sunca i njegovog širenja Zemlja će već za 1,5 milijardi godina postati nepogodna za život. Isparit će oceani što će uzrokovati efekt staklenika kakav danas vidimo na Veneri. Atmosfera će polako ispariti u svemir, a nakon toga će se površinske stijene rastopiti. Zemlja će tada doživjeti svoj kraj kao spaljeni planet u orbiti oko bijelog patuljka.
Kada Sunce postane crveni div, što će se dogoditi za oko 4,5 milijardi godina jer će tada potrošiti sav vodik, a nema dovoljno materijala da završi kao supernova, ono će se dovoljno napuhati da proguta orbite Merkura, Venere i Zemlje, iako je prema sadašnjim teorijama sigurno da će stradati samo Merkur.
Ljudi zasad traže spas na obližnjem Marsu, no nova studija, koju su proveli astronomi Rames Razmirez i Lisa Kaltenegger, tvrdi da će nakon uništenja Zemlje mnogi drugi planeti u našem sustavu postati naseljivi, oni koje danas uopće ne razmatramo kao potencijalnu opciju.
U svojoj studiji, obavljenoj u Astrophysical Journalu, kažu kako će za gotovo 5 milijardi godina na Jupiterovom mjesecu Europi i Saturnovom Enkeladu otopiti led te će se ondje nalaziti oceani, što bi moglo pružiti utočište.
"Znamo da će u budućnosti naše Sunce postati crveni div i to će onemogućiti život na Zemlji. Znanstvena fantastika često ekranizira ideju preseljenja na Mars. No, sada znamo točno gdje moramo ići ako želimo sačuvati ljudsku vrstu", rekla je Kaltenegger.
No, osim zaključka da spas čovječanstva leži u trenutačno zaleđenim prirodnim satelitima našeg sustava, studija implicira da bi se 5 milijardi godina mogli pronaći žive organizme na tim istim satelitima, koji su sada zaleđeni na njihovim površinama.
Dosad su astronomi stavljali fokus na traženje planeta sličnog Zemlji izvan našeg Sustava. No, ova studija tvrdi da kako će centar našeg Sunčevog sustava postat nepogodan za život, tako će planeti i mjeseci udaljeniji od centra Sustava postati nastanjiva zona.
Nedavne studije sugeriraju da na Europi i Enkeladu postoje oblici života. Na Enkeladu je NASA-ina letjelica snimila tekuću vodu koja izbija iz gejzira. No, iako ovi prirodni sateliti trenutačno nisu pogodni za život, kroz nekoliko milijardi godina uvjeti bi se mogli promijeniti, a Ramirez i Kaltenegger tvrde da će oni postati naša oaza u vrućem Sunčevu sustavu.
