Znanost
36078 prikaza

Stiže nova gripa: Ubit će 200 milijuna ljudi

Španjolska gripa
1/8
Wikipedia
Znanstvenici kažu da virusi gripe i dalje nisu pod kontrolom, a nova takva pandemija lako bi mogla uništiti svjetsku ekonomiju

Sve do prije sto godina sezona gripe uglavnom je završavala bez većih incidenata. Većina onih koji bi se razboljeli u proljeće, brzo bi se oporavili i stope smrtnosti nisu bile veće od uobičajenih. Naslovi su do tad uglavnom govorili o Velikom ratu, a ne o gripi. 

No, te jeseni sve se promijenilo. Neočekivani virus pojavio se u Sjevernoj Americi i Europi. Uzročnik je bio podtip ptičje gripe H1N1 i od kojeg su ljudi umirali u roku nekoliko sati do nekoliko dana. U roku od 4 mjeseca španjolska gripa, kako je ostala upamćena u povijesti medicine kao najubojitija, proširila se svijetom i doprla čak i do najizoliranijih zajednica. Do idućeg proljeća već je u svijetu bilo mrtvo oko 5 posto stanovništva.

Medicinska sestra zaražena ebolom dopremljena u Glasgow nova pošast Znanost Mutacije virusa uskoro će ubiti milijune ljudi

Stotinu godina kasnije, pandemija iz 1918. godine izgleda kao nešto davno i nemoguće poput boginja, kuge ili druge smrtonosne bolesti koje smo uglavnom u potpunosti iskorijenili. Ipak, gripa nas nije nikad u potpunosti napustila. I dalje od nje godišnje umre između 250.000 i 500.000 ljudi. Svake godine pojavi se nešto izmijenjeni soj. Osim 1918. godine, u prošlom stoljeću pandemije su se pojavile i 1957., 1968., 1977., a posljednja 2009. godine, piše BBC.

S obzirom na tendenciju mutacije virusa i njegovu stalnu prisutnost u prirodi, a prirodno se javlja kod ptica s divljih voda, stručnjaci se slažu da je samo pitanje vremena kad će se pojaviti nova vrsta virusa jednako zarazna i smrtonosna kao i španjolska gripa, a možda čak i gora od nje.

"Pandemije gripe su slične zemljotresima, uraganima ili tsunamijima - nikad se ne zna koliko će biti jake", kaže Michael Osterholm, direktor Centra za istraživanje i politiku infektivnih bolesti na Sveučilištu Minnesota. 

"Ideja da se više neće ponoviti 1918. godina je glupa", kaže on iako se slaže da je to nemoguće predvidjeti, ali se bar može nagađati.

Španjolska gripa | Author: Wikipedia Wikipedia
"Za početak, utjecaj virusa ovisit će o tome jesmo li ga uhvatili dovoljno rano", kaže Robert Webster iz Odjela za zarazne bolesti u St. Jude Children's Research Hospital. Postoje sustavi koji to mogu učiniti: Svjetska zdravstvena organizacija, ima timove za nadzor virusa gripe i neprestano prati njihov razvoj u šest ključnih laboratorija širom svijeta, kao i u poljoprivrednim laboratorijima koji uzorkuju perad i svinje.

"Nadzor je naravno dobar, ali ne možemo provjeriti svaku pticu ili svaku svinju na svijetu", kaže Webster. "Morali bismo zato imati prokletu sreću da ga uspijemo preduhitriti prije no što se počne širiti."

Stvarnost je dakle, da će virus sigurno izaći. Jednom kad se to dogodi, krenut će širom svijeta i, s obzirom na mobilnost ljudi, u nekoliko tjedana dospjet će na razne krajeve svijeta", kaže Gerardo Chowell, profesor epidemiologije i biostatistike na Georgia State University i dodaje: "Zaraženi širi virus dan prije nego što i sam osjeti prve simptome", kaže profesor Chowell. 

Budući da se broj ljudi na planetu više nego učetverostručio u posljednjih sto godina, vjerojatno je da bi ovaj put bilo i više smrtnih slučajeva. Ako je 1918. godine ubila 50 milijuna ljudi, ovaj put moglo bi biti više od 200.000.000 mrtvih širom svijeta. 

"To je jako mnogo mrtvačkih vreća. Prvo što bi se moglo dogoditi je da ih ponestane", govori Chowell. 

Kao što potvrđuje povijest, smrti vjerojatno ne bi bile ravnomjerno raspoređene po populacijama. Španjolska gripa varirala je od zemlje do zemlje i do 30 puta u broju umrlih na broj stanovnika. U Indiji, na primjer, virus je odnio 8% stanovništva, dok je manje od 1% umrlo u Danskoj. Slično tome, tijekom pandemije H1N1 iz 2009. godine, smrti u Meksiku premašile su one u Francuskoj za faktor 10.

Španjolska gripa Sretni Pepe Life "Preživio sam epidemiju koja je ubila 100 milijuna ljudi"

Stručnjaci vjeruju da su na takve različite učinke utjecali brojni faktori - ovisilo je je li populacija već bila izložena sličnim sojevima gripe, zatim genetskoj ranjivosti pojedinih etničkih skupina - primjerice Maori na Novom Zelandu imaju sedam puta veću vjerojatnost da umru od gripe od svjetskog prosjeka. 

Čimbenici povezani sa siromaštvom, osnovno zdravlje i pristup skrbi, Chowell kaže, također igraju važnu ulogu u utjecaju na ishod virusa gripe. 

"U 2009. u Meksiku, puno ljudi je došlo u bolnicu tek nakon što su postali vrlo, vrlo bolesni, i bilo je jednostavno prekasno", kaže on. Za mnoge od tih žrtava to je bila ekonomska odluka: odlazak liječniku znači dan bez zarade i bez plaće", kaže Chowell.

Ako bi pandemija pogodila SAD, također bi bilo velike razlike je li zaraženi osiguran ili nema zdravstvenu zaštitu. Oni bez zdravstvenog osiguranja vjerojatno će čekati što je kasnije moguće posjetiti bolnicu - u tom trenutku može biti prekasno. 

"Cjepiva su najbolji način za zaustavljanje pandemije", kaže Lone Simonsen, epidemiolog zaraznih bolesti na Sveučilištu Roskilde u Danskoj i George Washington University. 

Španjolska gripa | Author: Wikipedia Wikipedia
"Ali to prvo zahtijeva identifikaciju virusa, stvaranje cjepiva i njegovo distribuiranje diljem svijeta - zadatak koji je lakše reći nego učiniti. Cjepiva protiv gripe danas se brže proizvode nego prije 50-60 godina, no taj proces i danas iziskuje određeno vrijeme i traje mjesecima. 

"U cijelom svijetu, u prvih šest do devet mjeseci, samo 1-2% stanovništva imalo bi pristup cjepivu, a problem je i što u najboljem slučaju cjepiva i danas imaju samo 60 postotnu učinkovitost", kaže on.

"Danas nemamo dovoljno antivirusnih lijekova ni za najbogatiju zemlju na svijetu, a to je Amerika, pa što onda očekivati za jednu Indiju, Kinu ili Meksiko?", pita se Chowell i kaže da lijekovi koje imamo su također manje učinkoviti od usporednih tretmana drugih bolesti, prvenstveno zato što "svijet tretira sezonsku gripu kao prilično trivijalnu bolest." 

Webster kaže:"Već smo ove godine jedva zadovoljili potrebe SAD-a s cjepivom za sezonsku groznicu, pa to pokazuje koliko je ograničen naš kapacitet u slučaju da se pojavi pandemija." 

Kad bi se danas pojavila pandemija slična onoj 1918. godine, gradovi širom svijeta najvjerojatnije bi doživjeli kolaps. Tvrtke i škole bi se zatvarale; javni prijevoz ne bi vozio; isključila bi se struja, a mrtva tijela bi se počela gomilati na ulicama. Prekinula bi se opskrba hranom i lijekovima koji sad spašavaju živote, poput onih protiv dijabetesa, srčanih bolesti ili pak imunosupresivni lijekovi. 

Izolacija oboljelog od zarazne bolesti za koju ne postoji lijek Ubilačke pošasti Znanost Hrvatska među najugroženijima od smrtonosnih superbakterija

"Ako bi pandemija uzrokovala poremećaj u proizvodnji i transportu lijekova i hrane, lako je zamisliti veliki broj mrtvih", kaže Osterholm. "Kolateralna šteta iz pandemije slične 1918. mogla bi biti dramatična.

Čak i nakon što bi se virus samostalno 'ugasio', utjecaji bi dugotrajni. Virus iz 1918. godine bio je "iznimno strašan", kaže Simonsen, jer 95% onih koje je ubio nisu bile vrlo mlade ili vrlo stare osobe, nego u naponu snage, pa je nestalo radnika i gripa je imala velike posljedice na cijele obitelji jer su djeca ostajala bez roditelja.

Španjolska gripa | Author: Wikipedia Wikipedia
Znanstvenici su samo saznali zašto je to tako 2005. godine, kada su istraživači rekonstruirali virus španjolske gripe iz uzoraka koje su uzeli od Brevigove misije na Aljasci. Od 80 ljudi umrlo je njih 72 u manje od tjedan dana, ali su uspjeli iz pluća uzeti uzorke virusa jer je tijelo jedne žrtve bilo očuvano u permafrostu. U pokusima na životinjama pomoću rekonstruiranih virusa, znanstvenici su otkrili da se soj gripe iz 1918. iznimno dobro umnožio. 

Naime, tijelo je ubilo samo sebe jer je virus potaknuo prirodni imunitet i dogodila se tzv. "citokinska oluja", u kojemu tijelo izbacuje spojeve koji su namijenjeni sprečavanju napada virusa. Citokini su pomalo toksični - oni su odgovorni za bolove koje osjećamo kad imamo gripu, a previše njih može oštetiti organe i uzrokovati slom imunološkog sustava.  

Budući da odrasli imaju jači imunološki sustav od djece i starijih osoba, istraživači vjeruju da su se baš njihovi jači odgovori na gripu pokazali smrtonosni.

Pandemija A svijet nespreman Znanost Stotine milijuna umirat će u mukama od nove kuge

"Konačno smo shvatili zašto je virus bio tako nevjerojatno patogen," kaže Webster. "Tijelo se uglavnom ubila." U desetljećima od španjolske gripe, istraživači su razvili različite imunomodulatorske terapije koje mogu pomoći ublažavanju oluja citokina. Ali ti tretmani nisu baš savršeni, niti su široko dostupni. 

Ogroman gubitak mladih ljudi i sredovječnih osoba mogao bi u tom slučaju ugroziti i svjetsku ekonomiju. Unatoč svim lošim vijestima, ipak postoji jedna šansa za spas: univerzalno cjepivo za gripu. Nastojanja da se razvije takvo cjepivo dobivaju zamah, no još uvijek se na njega čeka. 

"Studije su u tijeku, pa se nadamo da će, u trenutku kad se pojavi takav hipotetski virus, ovo cjepivo već biti spremno. Zasad još nismo u tome uspjeli", kaže Webster. 

  • nelson 22:37 26.Studeni 2018.

    to pričaju godinama

  • crazy.dictator 21:57 26.Studeni 2018.

    kakova je to pandemija ak ne strada barem 1.000.000.000 zemljana :-)

  • mejt 10:44 26.Studeni 2018.

    Nakon cunamija na jarunu tj zagrebačkom moru. aime aime!