Znanost
46970 prikaza

Snimke pokazuju odakle kreće potapanje Dalmacije

Otapanje leda na Grenlandu
1/18
LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL
Fotograf Lucas Jackson zastrašujućim snimkama je dokumentrao otapanja leda koje proučava i NASA

Vodeći klimatolozi upozorili su da nam je ostalo još samo 12 godina da zadržimo globalno zatopljenje na maksimalnoj razini od 1,5 Celzija. Samo pola stupnja iznad toga dramatično povećava rizike od suša, poplava, ekstremnih vrućina i siromaštva za stotine milijuna ljudi, prenosi Guardian.

U UN-ovu izvještaju koji je objavljen u ponedjeljak upozorava se kako vlasti u cijelom svijetu moraju poduzeti hitne, dalekosežne i dosad neviđene promjene u svim dijelovima društva kako bi se izbjegle katastrofalne razine globalnog zatopljenja. 

Od svega što se događa zbog globalnog zatopljenja, svakako je jedna od najzanimljivijih stvari ona na Grenlandu i što se tamo događa, obzirom da je riječ o 'nultoj točki globalnog zagrijavanja'.

Klimatske promjene su polagan i gotovo neprimjetan proces koji se razvija desetljećima i stoljećima i nije ga lako zabilježiti fotoaparatom. To je ipak pošlo za rukom Reutersovom fotografu Lucasu Jacksonu koji je ove godine proveo nekoliko tjedana sa znanstvenicima na Grenlandu. Vratio se s nevjerojatnim i zastrašujućim fotografijama otapanja leda i podsjetio nas u kakvoj smo već sad nevolji i da čovječanstvu prijeti kataklizma.

"Količina otopljenog leda bila je veličine Donjeg Manhattana - cca 20 četvornih kilometara", kaže Jackson.

Kad je vidio tako masivan komad leda u moru, Jackson je rekao da je u potpunosti shvatio svu strahotu.

Otapanje leda na Grenlandu | Author: LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL

"Zanimljivo je to promatrati, ali treba razmišljati koliko je leda nestalo u oceanu samo u tom kratkom vremenu, a oko Grenlanda je na tisuće takvih gromada koje se neprestano otapaju."

Znanstvenici uzimaju za primjer najčešće Greenland i uzimaju ga za primjer - tzv. nulti slučaj klimatskih promjena na Zemlji javlja CNN. 

Taj veliki otok nalazi se na Arktiku, koji se zagrijava dvaput brže od ostatka planeta, a najveći je doprinos porastu razine mora koji bi mogao postati katastrofalan za obalne gradove širom svijeta. 

Otapanje leda na Grenlandu | Author: LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL

Prosječan porast razine mora od 1900. godine, prema prošlogodišnjim izvještajima Trumpove administracije, porastao je za 20 cm. No, problem je što je skoro 10 cm poraslo samo posljednjih 25 godina.

Što će biti u idućih 100 godina? Ili idućih 20? Koliko brzo će rasti razina mora i kad će to ugroziti obalne gradove širom svijeta? To su pitanja na koja znanstvenici tek traže odgovore.  

Prije no što je krenuo na Grenland, Jackson je bio zabrinut, ali iz sasvim drugih razloga. 

"Pričao sam s mnogo ljudi koji su već bili na Grenlandu i svi su mi rekli isto - prekrasno je, ali tamo su oblaci komaraca toliko velikih da misliš da ćeš umrijeti. To me malo brinulo jer tamo ima mnogo stajaće vode. 

Otapanje leda na Grenlandu | Author: LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL

Jackson se iznenadio jer je otišao tijekom ljetnog solsticija, na kraju sezone komaraca, kad temperature nisu bile previše niske - dnevna temperatura je obično oko nule ili -1, a noću se spušta do -6 stupnjeva Celzijusa.

Ipak, noći u blizini polarnog kruga su drugačije no što smo naviknuli. 

"Izgleda kao da se sunce cijeli dan kreće oko horizonta, a onda potone na dva-tri sata, da bi se opet vratilo", kaže Jackson.

Jackson je prije Grenlanda bio na Aljasci, tako da je došao prilično pripremljen za životne uvjete.

Uz svu fotografsku opremu, sa sobom je ponio i ne jednu, nego dvije maske za spavanje, u slučaju da jednu izgubi. One su iznimno važne jer bez njih se gubi ritam spavanja, budući da sunce uopće ne zalazi.

Otapanje leda na Grenlandu | Author: LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL

Osim toga, nisko sunce daje na dramatičnosti zbog posebnog svjetla kakvo nigdje drugdje ne postoji, pa bi Jackson, dok bi svi drugi znanstvenici iz ekspedicije spavali, obilazio područje ne bi li napravio neke od svojih fantastičnih fotografija.

Ponio je tri statične kamere i dron da bi snimio iz zraka topljenje ledenjaka. Znanstvenike je pratio i tijekom dugih letova za vrijeme kojih su radarima mjerili promjene na i ispod površine mora. 

Fotografirao je znanstvenike na terenu i u logoru, a proveo je neko vrijeme i u Tasiilaqu, gradu na istočnom Grenlandu, u kojem živi oko 2000 ljudi, no na ovom udaljenom otoku to je tek sedmi grad po veličini. 

Otapanje leda na Grenlandu | Author: LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL

Otapanje leda na Grenlandu dramatično je poraslo tijekom zadnjih 20 godina. Od 1992. do 2001. godine prosječni godišnji gubitak leda na Grenlandu iznosio je 34 gigatona (34 milijarde tona). Od 2002. godišnji gubitak leda u prosjeku je oko 280 gigatona.

Antarktička ledena masa također se smanjuje, ali za Nasine znanstvenike promatranje otapanja leda na Grenlandu je najjednostavnije zbog logistike jer je mnogo dostupnije. 

"Samo tijekom jednog ljetnog perioda mogu napraviti toliko istraživanja za koja bi im na nekom drugom, manje dostupnom mjestu na Antarktiku, trebale godine  godine rada. Ovo je doista posebno okruženje", rekao je Jackson.

Ulozi su visoki. NASA-in Jet Propulsion Laboratory ima online alat koji pokazuje kako bi porast razine mora jednog dana mogao poplaviti veće gradove poput Miamija, New Yorka, Mumbaija i Šangaja.

Otapanje leda na Grenlandu | Author: LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL LUCAS JACKSON/REUTERS/PIXSELL
To je ujedno i razlog zbog kojeg bismo i mi trebali biti zabrinuti, budući da su ugroženi i svi gradovi duž hrvatske obale i u dogledno vrijeme mogli bi završiti ispod površine mora. Kao što smo već pisali, već i uz rast razine mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu su poplavljene. U slučaju rasta od 4 metra, po Jadranu je poplavljena i skoro svaka stara gradska jezgra. A u slučaju 9 metara... Trogir je odavno atrakcija još samo za ronioce, kao i pola Solina, Kaštela, Poljuda u Splitu, Dioklecijanove palače, Lore, luke, kolodvora. Južnije, more je prodrlo desecima kilometara u Cetinu, ne postoji više ni Omiš, ni pola Makarske.

Express je objavio i karte kako bi za stotinjak godina mogla izgledati i naša obala. 

Nije zato slučajno da se Nasina misija na Arktiku zove skraćeno 'OMG'- što je zgodna igra riječi. OMG je inače često korištena skraćenica za uzvik 'oh, my God!' - 'O, moj bože!', a u ovom slučaju znači 'Oceans Melting Greenland' - odnosno 'Oceani otapaju Grenland'. 

"Šokantno je kako se naša planeta naglo mijenja zbog ljudskog djelovanja, pa mi se ta kratica čini izvrsna za ovu misiju", kaže Jackson. Petogodišnji projekt koji ispituje koliko zagrijavanje oceana ubrzava otapanje leda na Grenlandu, završit će 2020.

  • Oror 19:13 10.Listopad 2018.

    ako postoji jedna jedina solucija na svijetu da se obalni gradovi zaštite od porasta razina mora otapanjem ledenika, onda su to gradovi sredozemlja i europske unije. samo pogledajte kojom brzinom su se napravili mnogo veći nasipi i umjetno otočje u ... prikaži još! Dubaiu i tako lagano zamislite incijativu europe da sagradi funkcionalnu ili mrtvu branu na giblatarskom prolazu. trebalo bi puno manje vremena i novaca nego one palme i otočje kod Dubaija. zato ne bljezgarite bezveze

  • bubica111 08:01 09.Listopad 2018.

    I ja želim da more što prije dođe do Zagreba,evo baš sam u petak zapalio 4 stare auto gume da se taj led što prije otopi,,,želim more do Zagreba,,,

  • omer 07:34 09.Listopad 2018.

    zato sam je na vrijeme prodao svoju vikendicu na obali kod splita, i dobio dobre novce, dosta mi je mora i dalmacije i dalmatinaca koji su me sve ove godine gulili do besvjesti.