Znanost
2375 prikaza

Siromašni u starosti brže postaju dementni

Pametni mozak
Thinkstock
Novo istraživanje je pokazalo da oni boljeg socioekonomskog statusa imaju deblju moždanu koru

Odrasli mozgovi mogu biti tako osjetljivi na društvenu i ekonomsku situaciju njihovih vlasnika da bi se mogli aktivno preoblikovati i promijeniti svoju funkciju.

Prethodni radovi pokazali su da se mozak djece može promijeniti ako odrastaju u okruženjima koja nemaju odgovarajuću edukaciju, prehranu i pristup zdravstvenoj zaštiti.

Međutim, manje je poznato da ti socioekonomski faktori mogu utjecati i na mozak odraslih osoba.  

Kako izvježbati mozak i povećati inteligenciju DOBRE VIJESTI Life Ozbiljni stručnjaci pobili su ovih 10 mitova o našem mozgu

"Znamo da socioekonomski status utječe na strukturu mozga u djetinjstvu i starijoj dobi, ali postoji još uvijek neistraženo područje", rekao je dr. Gagan Wig, neuroznanstvenik na Sveučilištu Texas u Dallasu.

"Željeli smo vidjeti postoji li odnos između socioekonomskog statusa i mozga u širem rasponu odrasle dobi".

U istraživanju objavljenom u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America", dr. Wig i njegovi kolege primijenili su tehnologiju snimanja mozga na oko 300 ispitanika u dobi između 20 i 90 godina.

Njihov socioekonomski status mjeren je kombinacijom obrazovanja i "prestižom" svakog pojedinca.

Rezultati istraživača sugeriraju potencijalnu vezu između socioekonomskog statusa i promjena strukture i funkcije mozga.

Gubitak pamćenja

U sredovječnih ljudi zabilježili su da oni s višim "statusom" imaju mrežu mozga koja je bila učinkovitije organizirana i njihova kortikalna siva tvar bila je deblja.

S druge strane, osobe nižeg socioekonomskog podrijetla imale su tanju ​​koru što može biti razlog za zabrinutost jer je ta značajka povezana s kognitivnim oštećenjem kasnije u životu, uključujući gubitak pamćenja i demenciju.

"Ti podaci pružaju snimku stanja svakog od sudionika u trenutku provođenja istraživanja", rekao je glavni autor studije dr. Micaela Chan. "Praćenje pojedinaca kroz životni vijek pružilo bi više informacija o promjenama mozga i njihovom odnosu prema životnim događajima i statusu".

Kiša, depresija ISTRAŽIVANJE Znanost Ako često govorite ove riječi, patite od depresije

Dr. Wig je dodao: "Ono što smo pronašli kod odraslih osoba srednjih godina je korelacija između socioekonomskog statusa i funkcije mozga i anatomije.

"Ono što te rezultate čini još zanimljivijima jest to da su pojedinci koje smo proučili bili uglavnom iznad granice siromaštva. To dokazuje da socioekonomske veze između statusa i mozga nisu ograničene na pojedince na ekstremnim krajevima socioekonomskog statusa, već su prisutne u širem društvenom i ekonomskom rasponu statusa ".

Profesor Derek Hill, stručnjak za medicinska snimanja na Sveučilištu u Londonu, koji nije bio uključen u studiju, izjavio je za The Independent da je utjecaj socioekonomskog statusa na funkciju i strukturu mozga "fascinantno područje istraživanja".

Međutim, napomenuo je da je studija dr. Wiga i njegovih kolega imala ograničenja.

Važno i obrazovanje

"Rezultati upućuju na moguće veze između socioekonomskog statusa i funkcije mozga, ali se moraju smatrati vrlo preliminarnim", rekao je Prof Hill za The Independent.

"Istraživanje je premalo za pružanje snažnih dokaza veze, a više istraživanja bi pomoglo razjasniti jesu li rezultati stvarni ili slučajni."

Dr. Rebecca Dewey, suradnica na istraživanju neurosnimanjem, na Sveučilištu u Nottinghamu, primijetila je da su mjerenja poput kortikalne debljine tako snažno povezana s obrazovnim postignućima, da zaključak o širem društveno-ekonomskom statusu "nije jako koristan".

Šah Nabildani mozak Life Ne zna se zašto: Šahisti žive čak 14 godina dulje od prosjeka!

Dr. Wig kaže da iako još uvijek ovom studijom nisu pojašnjene sve poveznice, smatra da je ovo područje vrijedno daljnjeg istraživanja.

"Budući da se razlike u socioekonomskom statusu mogu povezati s razlikama u mnogim čimbenicima, uključujući one povezane s prehranom i zdravstvenim ponašanjem, pristup zdravstvenoj zaštiti i razinama stresa, još nije jasno koji je od njih, ako ih ima, izvor promatranih odnosa ", dodao je.

"Donja granica je da socioekonomski status može biti važan za zdravlje mozga, čak i u srednjoj životnoj dobi, i morat ćemo dalje istraživati taj odnos."

  • tom 19:33 03.Lipanj 2018.

    Da postaju dementni jer nemaju za sta kupovati meso, povrce, voce, vitamine a ljekove sve vise trebaju placati, nista si ne mogu priustiti, to su zaradili, a ne ovo?