Europa je navikla kaskati za Kinom - ekonomski, vojno i geopolitički. A čini se i da kolijevka modernih ljudi nije bila Europa ni Bliski Istok, kako se dosad mislilo, jer su prema najnovijem istraživanju objavljenom u časopisu 'Nature', prvi ljudi živjeli u Kini.
Ova objava proizašla je iz otkrića u Fujian špilje na jugu Kine. Paleoantropolog Wu Liu, s kineske znanstvene akademije, sa svojom ekipom otkrio je naime da nije riječ tek o običnoj špilji, nego o kompleksu pećina na tri etaže, povezanih tunelima. One se prostiru na ukupno tri kubna kilometra, a tijekom dvije sezone iskapanja (2011. i 2013. godine), Liu je istraživao sve tri komore.
Najdublja nije sadržavala nikakve ostatke ljude ni životinja. U najgornjoj je pronađen čitav niz ostataka neljudskih fosila, koji su pripadali sisavcima. No pravo otkriće nalazilo se na srednjoj razini - uz mnoštvo ostataka drugih sisavaca, u komori je pronađeno i 47 savršeno očuvanih zuba koji su nesumnjivo pripadali ljudima.
Pronalazak praljudi na jugu Kine nije sam po sebi antropološki potres. Već se znalo da su postojale mnoge rute kojima su homo sapiensi pronalazili put do tamo, no uvijek se pronalazilo ostatke koji su sugerirali da su tamo boravili prije najviše 45.000 godina, nakon što su već živjeli u Europi.
Ali prema radiometrijskom istraživanju uran-torija, kojim se inače određuje starost kalcijevog karbonata u zubima, novi fosili stari su između 80.000 i 120.000 godina, što Kineze čini prvim ljudima na Zemlji.
Samo određivanje dobi zuba nije cijela priča, jer je bila potrebna daljnja analiza kako bi se otkrilo jesu li pripadali modernim ljudima. A dokazi koji su išli u korist toj teoriji, bili su i više nego dovoljni da sve oduševe. Naime, pronađeni zubi manji su od onih od najranijih ljudi, te su puno više nalik zubima suvremenih homo sapiensa, čime je dokazano da su moderni ljudi definitivno živjeli u Kini prije najmanje 80.000 godina.
Unatoč tome što znamo da su tamo živjeli, nije otkriveno koliko su bili tehnološki napredni. Iako je u špilji otkriveno mnoštvo kosti drugih sisavaca (38 vrsta), što ukazuje na moguće kolinje unutar špilja, nije pronađen nikakav alat kojim su se praljudi eventualno služili.
Također se postavlja pitanje zašto je modernim ljudima trebalo toliko vremena da počnu živjeti i na drugim dijelovima svijeta. Moguće je da se odgovor krije u neandretalcima, jer su oni predstavljali 'ekološku barijeru' homo sapiensima u Europi, budući da su se natjecali za hranu i prostor.
Sve dok se broj neandretalaca nije počeo smanjivati, moderni ljudi nisu mogli napredovati i rasti. Moguće je da im se Kina jednostavno činila kao veće i više obećavajuće tržište, pa su se prvo proširili ondje, piše Time.
