Znanost
3015 prikaza

SAD se priprema za kataklizmu, ne znaju što ih čeka

Uragan Florence iz svemira
NASA
Sudeći prema snimkama iz svemira Florence je čudovište od uragana - evakuira se više od milijun ljudi

Istočna obala SAD-a, posebno "dvije Karoline" i Florida, te Bahami, u iščekivanju su razornog uragana Florence četvrte kategorije (od pet), a objektivno se računa s tim da je vrlo moguće da taj uragan u jednom trenutku naraste i do kategorije pet. Većina uragana koji pogađaju američki kontinent nastali su na istom mjestu – u Atlantskom oceanu blizu obale Zapadne Afrike, blizu Zelenortske Republike, odnosno malog otočja Cabo Verde ili Cape Verde ispred obala Senegala .

Na točno tom dijelu dolazi do “sudara” dviju potpuno različitih pojava – vrućih suhih vjetrova koji dolaze iz Sahare, te hladnijih i vlažnijih vjetrova koji dolaze sa vlažnih područja na jugu Atlantika. Sahara je na savršenom mjestu za to, tik iznad ekvatora, što znači da na tom mjestu jako lijepo rotiraju vrlo snažne struje zraka uslijed Coriolisove sile. A može se dogoditi i da suhi zrak u Sahari naprosto usiše veliku količinu vlage iz ciklone u nastajanju u svom susjedstvu i tako spriječi nastanak uragana iz početne ciklone.

Uragani na sjevernoj hemisferi rotiraju suprotno od kazaljke na satu, dok na južnoj slijede smjer kazaljke. Uslijed kruženja zraka u uraganu, nastaje i "oko", a kako se zrak u uraganu podiže, sušeći se i hladeći, pa i usporavajući, zrak u njemu zapravo stalno djeluje kao da uragan diše. Uraganovo oko područje je mirnog i vedrog zraka. To područje, kako se zrak u uraganu stalno komeša, svako toliko se može suziti, pa širiti, posebno kod najvećih uragana i zato se pjesnički raspoložena mašta može poigrati idejom da "uragan trepće".

Uragani se, istina, hrane toplinom, ali se njegovi oblaci na visini od nekoliko kilometara, sve do troposfere, hlade do temperatura koje se vrte oko -50°C. Kiša na tlo na kraju pada zato što se pri padanju kroz kilometre i kilometre toplog zraka sav taj snijeg i led, osim ako ne dođe do tuče, otopi. Istraživanja su pokazala i to da u uraganima zrak kruži, cirkulira i vertikalno, te se jako puno snijega i leda otapa, potom podiže, pa smrzava i nazad.

Ovi vjetrovi nastaju kroz cijelu godinu, a upravo u rujnu postaju najjači, gotovo smrtonosni. Ti vjetrovi prelaze preko toplih ekvatorijalnih morskih struja, što znači da se ciklone ili uragani hrane tim toplim i vlažnim zrakom iznad Atlantika, dobivajući sve više energije, a to u konačnici znači siline. Taj nadprosječno topli i vlažni zrak stvara oluje i nevjerojatno brze vjetrove kakvi se drugdje pojavljuju vrlo rijetko. Kad vjetar dosegne brzinu od 120 kilometara na sat on postaje uragan prve kategorije.

Ukoliko su uvjeti dobri, vjetrovi dosežu brzinu veću od 240 kilometara na sat. To je onda uragan pete kategorije – najjači uragan na Zemlji. Snažni vjetrovi, u Irmi prošle godine dosezali su mjestimično na Karibima na udare čak do 360 kilometara na sat. Uz žestoke kiše, nevjerojatne količine vlage i takve vjetrove sve skupa to znači da je riječ o takvoj energiji da je blesavo mjeriti je čak i energijom atomskih bombi. Jedan prosječan uragan tijekom svog pohoda istutnji 200 puta veću količinu energije od godišnje proizvodnje električne energije čovječanstva.

Većina ovih uragana se 'razbije' iznad Kariba ili otoka po američkoj istočnoj obali, odnosno tu završavaju. Neki od njih prijeđu Meksiko, čak uspiju završiti na Pacifiku, što se primjerice dogodilo 2014. godine kada je uragan Iselle pogodio Havaje. A, ironično, uragani koji su donijeli nevjerojatne kiše, dolaze iz dijela planeta u kojem vladaju bez premca najsuši klimatski uvjeti na svijetu.

Uragan Irma | Author: Press Association/PIXSELL Press Association/PIXSELL
Uragani su silovita, nezaustavljiva prirodna pojava, koja je u 21. stoljeću i puno češća i silovitija zbog klimatskih promjena uslijed kojih se u Zemljinoj atmosferi gomila puno više energije koja utječe na meteorološke prilike. No, i uragani moraju apsolutno poštivati zakone fizike, pa odatle i ograničenja njihovih pohoda.

Zbog Coriolisovog efekta nema teoretske šanse da uragan prijeđe ekvator. Dalje, dva ciklona ne mogu se udružiti, nego samo kružiti jedan oko drugog. U takvoj jednoj situaciji uragan Sandy se, umjesto da ode dalje na more, vratio i udario po istočnoj obali SAD-a. A i ako su baš izrazito jaki, sami će sebe oslabiti tako što će u jednom trenutku iz dubokih oceanskih slojeva povući hladnu vodu na površinu i time si uskratiti gorivo, odnosno toplinu iz mora kojom se hrane i obnavljaju svoju snagu.

Odličan primjer za to je slučaj s uraganom Irmom koji je uspio narasti do onako monstruozne siline isključivo zato što je more u tom dijelu Atlantika u tom trenutku bilo izrazito toplo, oko 1°C više od prosjeka za zo doba godine. Ako netko misli da 1°C iznad prosjeka nije puno, neka zamisli kako se prosječni čovjek osjeća s povišenom tjelesnom temperaturom, višom od prosjeka za 1°C.

Metković, poplava 2010. Klimatske promjene Top News More će rasti do 10 metara, pogledajte Jadran 2100.

Dodatni poticaj rastu uragana Irma iz ljeta 2017. bilo je to što je nadprosječno zagrijano more dosezalo do puno većih dubina nego što je to bilo uobičajeno. Sve to na jednom mjestu predstavljalo je klimatski ekstrem. Toliko učestali klimatski ekstremi u posljednjih desetljeće, desetljeće i pol jasan su znak utjecaja čovjekove industrije i uopće tehnoogije kojom se koristi, a koja se i dalje najvećim dijelom bazira na spaljivanju ugljena, plina i nafte.

Što će donijeti  uragan Florence, još se ne zna, ali evakuira se više od milijun građana jer ne žele riskirati gubitak života i potpunu katastrofu kao što se znalo dogoditi nedavnih godina npr. s uraganom Katrina 2005. u New Orleansu ili prošle godine s uraganom Irma na Portoriku.