Znanost
3219 prikaza

Sa svakom jabukom pojedemo 100 milijuna bakterija

Žena s jabukama
Pixabay
One potječu još iz kamenog doba, točno se zna odakle, a najnovije otkriće donosi i dobru vijest za bakteriofobe

Svježe jabuke, pa još ako nisu tretirane pesticidima, izvor su vitamina, minerala, donose mnoštvo koristi ljudskom organizmu i po tome se ubrajaju među šampione korisnosti među voćem. Jedno od čudesnih svojstava jabuka je i to da jedan jedini plod u sebi nosi svu silu bakterija, reda veličine 100 milijuna.

U članku iz znanstvenog žurnala Frontiers in Microbiology troje istraživača s Institut für Umweltbiotechnologie TU Graz izračunali su koliko bakterija unesemo u organizam kad pojedemo jednu jedinu jabuku. Koliko je taj broj spektakularan ilustrira činjenica da prosječan čovjek u svom organizmu ima oko 100 milijardi mikroorganizama, neophodnih za normalno funkcioniranje naših tijela.

Domaće u ovom slučaju itekako znači

Dobra vijest za bakteriofobe je to što su dominantne bakterije redom korisne za čovjeka; Proteobacteria (80%), Bacteroidetes (9%), Actinobacteria (5%) i Firmicutes (3%). Istraživači su pronašli i to da postoje razlike u svojstvima između onih jabuka koje su uzgojene konvencionalno, najprostije rečeno, rastući na stablu u vrtu pod kišom i suncem, odnosno u ekstenzivnom uzgoju ili organski.

Najviše korisnih bakterija u jabukama troje istraživača iz Graza utvrdilo je da se nalazi u središnjem dijelu jabuke. Njihova je procjena da oni konzumenti koji jedu samo koru i plašt, "meso" jabuke, a izrazito paze da ne zagrizu središnji dio, u organizam unose samo jednu desetinu korisnih bakterija.

Koliku ulogu u zdravlju čovjeka ima zdrav probavni sustav s dobrom crijevnom florom pokazuju najnovija istraživanja određenih bolesti, čak i nekih poput Alzheimera, prema kojima se čini da postoji direktna veza između stanja probavnog sustava i nekih vrlo nezgodnih oboljenja.

Crijevnu floru čine bakterije, gljive, što je kod zdravog čovjeka dobra vijest, te virusi, što baš i nije najsretnije, ali ne predstavlja problem kod osoba koje imaju uravnoteženu crijevnu floru. Kuhanjem ili drugim termičkim obrađivanjem hrane ovo korisno svojstvo voća i povrća poništava se.

Djevojlka koja jede jabuke iz Černobila BIZARNO Life 'Radioaktivna sam i briga me' - jede jabuke iz Černobila

A koliko je točno korisniji plod jabuke iz prirodnog, tzv biološkog uzgoja u odnosu na plodove iz intenzivnog uzgoja? U nekim promatranim slučajevima razlika je iznosila čak i nekoliko puta više čovjeku korisnih i neophodnih bakterija kod organski uzgojenog voća u odnosu na ono uzgojeno na velikim farmama.

U tako prirodno uzgojenim jabukama znanstvenici su pronašli i puno više Lactobacillusa, bakterije koja je inače glavni razlog zašto ljudi po gradovima posežu za probiotičkim jogurtima kako bi si održavali probavu normalnom.

Poslastica iz kamenog doba

Nadalje, u svježim jabukama, odnosno u onima koje su relativno brzo sa stabla stigle konzumentu na meni, stoji dalje u istraživanju, utvrđeno je i bitno manje bakterija Shigella, mikroorganizma koji u slučaju razvoja u crijevima u velikim koncentracijama, izaziva vrlo nezgodan proljev. A kod jabuka koje su uzgojene sasvim prirodno, takvih bakterija nije pronađeno apsolutno ništa.

Jabuke su, inače, u posljednje vrijeme u znanstvenom svijetu veliki hit za istraživanje. U svibnju je spektakularno odjeknulo otkriće Paleoetnobotaničkog laboratorija s Odjela za arheologiju Instituta Max Planck iz Jene o porijeklu ovog voća.

Skupina znanstvenika koja je istraživala genom pojedinih sorti jabuka i to kombinirala s najnovijim arheološkim otkrićima, utvrdila je da su ljudi divlje jabuke skupljali i jeli još prije više od 10.000 godina u zapadnim dijelovima Azije, dakle još u kamenom dobu. Jabuke su se u to vrijeme, kao stabla, vrlo brzo širile zahvaljujući velikim životinjama, u prvom redu mamutima i jelenima, koji su također imali apetit za to ukusno i korisno voće.

Kako su tisućama godina migrirale te životinje, tako su u svom izmetu prenosile i sjemenke koje bi klijale svaki put još nekoliko kilometara dalje, što je, pokazalo se, dovelo do velike raširenosti tih biljaka. S prestankom posljednjeg ledenog doba nestalo je i tih velikih životinja i ovakva ekspanzija jabuka naglo je prestala.

Hrana Iznenađenje! Life Stručnjak za hranu i otrove: Nemojte jesti ovih 6 stvari

Za moderne sorte jabuka znanstvenici su genetskom analizom utvrdili da izvorno potječu iz jugoistočnih krajeva Kazahstana, te iz izoliranih dolina na sjeveru Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana. Daljnjim istraživanjima otkrili su i to da jabuke kakve danas poznajemo, izvorno potječu od najmanje četiri vrste divljih jabuka iz kamenog doba.

Koliko je jabuka čovjeku bila bitna kroz tako puno tisuća godina pokazuje, pak, veliki uspjeh čovječanstva u domestikaciji divljih sorti jabuka do kultiviranih kakve uzgajamo danas. Riječ je o velikom pothvatu zato što jabuka ima bitno duži razvojni ciklus, što znači da je u pradavnim vremenima za razvoj sve boljih i korisnijih hibrida neophodno bilo da se ljudi iz generacije u generaciju intenzivno bave uzgojem jabuka.