Znanost
27077 prikaza

Rusi su lagali: Njihov je otrovni oblak ipak bio iznad nas 2017.

Radioaktivni oblak iznad Europe iz Rusije, rujan 2017.
PNAS
Kremlj i Rosatom do danas tvrde da ne znaju odakle radioaktivni oblak, ali znanstvenici su ih raskrinkali

Prije dvije godine u rujnu nad Europom se stao širiti veliki radioaktivni oblak rutenija-106 i, unatoč optužbama s cijelog kontinenta da zataškava incident, Rusija je tek dva mjeseca poslije priznala da je oblak prešao i preko njenog teritorija.

O tome da bi izvor radijacije mogao biti pogon tvrtke u vlasništvu Rosatoma na jugu Urala, Moskva nije htjela niti čuti, a još manje o tome da bi se u Majaku, u pogonu za preradu potrošenog nuklearnog goriva, dogodila nuklearna nesreća.

Grad Ozersk Ruska tajna Life 'Grad groblje' - žive u najzatrovanijem gradu na svijetu, a za njih je to raj

Velika skupina stručnjaka iz cijele Europe sada je, međutim, u Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA (PNAS) objavila rad u kojem s velikom sigurnošću dokazuje da nuklearni pogon Majak definitivno jest bio izvor radioaktivnog oblaka, pa čak i to da je vrlo izvjesno da je doista bila riječ o nuklearnoj nesreći.

U znanstvenom dokumentu, na kojem je surađivao i Branko Petrinec s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, navodi se da prisustvo rutenija-103 i rutenija-106 dokazuje da je riječ o česticama koje potječu upravo iz procesa prerade nuklearnog goriva koje je odradilo svoje u nuklearnim elektranama.

Nuklearno curenje iz Rusije - Majak - u rujnu 2017. | Author: PNAS PNAS

Znanstvenici su analizirali podatke sa 1300 mjernih točaka diljem svijeta i utvrdili su da je količina radijacije koja je tada prekrila Europu u prvom redu, ali i dijelove Azije, Arapski poluotok, te je dospjela sve do Kariba, bila ugrubo čak 100 puta veća od radijacije koja je iscurila iz nuklearne elektrane Fukushima u Japanu u nuklearnoj nesreći iz 2011.

Znanstvenici su ustvrdili da je do velikog curenja radijacije iz pogona Majak u Rusiji došlo između 25. rujna u 18 sati i 12 sati 26. rujna 2017. godine. Znanstveni izvještaj iz PNAS-a navodi da koncentracije, iako su bile visoke, tada nisu bile tolike da bi mogle dovesti do posljedica po ljudsko zdravlje.

Kyshtym nuklearna katastrofa INCIDENT IZ 1957. Life Najveća nuklearna katastrofa za koju niste čuli

Problem ipak predstavlja nekoliko činjenica. U prvom redu ta da službena Moskva nikada nije priznala niti točan izvor radijacije, još manje da je bila riječ o nuklearnoj nesreći. Potom do da je ovo bilo najveće mirnodopsko curenje radijacije.

Majak je usto 1957. godine bio i poprište druge najgore civilne nuklearne katastrofe kada je eksplodirao jedan rezervoar s tekućim otpadom iz proizvodnje plutonija, što je ostalo tajna sve do 1976. Bila je riječ o između 50 i 80 tona visokoradioaktivnog nuklearnog otpada koji je tada iscurio i radijacijom teško zagadio 750 kilometara četvornih.

Eksplozija je bila takva da se njena silina procjenjuje na između 70 i 100 tona TNT-a, u svakom slučaju je uspjela odbaciti 160-tonski betonski pokrov u zrak.

Nuklearno curenje iz Rusije - Majak - u rujnu 2017. | Author: PNAS PNAS

Radijacijom nešto nižih razina tada je kontaminirano čak 20.000 kilometara četvornih. Kronični radijacijski sindrom zadobilo je 66 ljudi, a pojavljivali su se i izvještaji da je u obližnjem gradu Čeljabinsk u naredne 32 godine od raka kao posljedice baš te katastrofe, pomrlo 8015 ljudi.

Što se tiče incidenta od prije dvije godine, već u prvim danima nakon registriranja radijacije stručnjaci i nadležne agencije diljem Europe pretpostavljali su da je na mjestu pretpostavljene nesreće moralo biti ozlijeđenih, te da je po svoj prilici riječ o Majaku u Rusiji.

Pripjat kod Černobila Nuklearni rizici Znanost Da nije bilo katastrofe u Černobilu, Hrvatska bi dobila nuklearku

Do jeseni su medijske agencije po EU prenijeli očitovanje Rosatoma da nuklearni kompleks Majak nipošto nije izvor radijacije, iako su, kako je naveo Rosatom, i u Rusiji utvrdili lagano povišene razine radijacije. Povišene razine rutenija-106 mjerile su se i u Hrvatskoj.

U Zagrebu je radioaktivnost bila povišena od 29. rujna sve do 9. listopada, a najviše razine radijacije zabilježene su u Rumunjskoj. S posljednjim znanstvenim izvještajem iz PNAS-a skoro je do kraja jasno i što se i kada i gdje točno dogodilo, bez obzira na šutnju Kremlja o tome.

 

Još u siječnju 2018. Francuski institut za radiozaštitu i nuklearnu sigurnost službeno je izvijestio da je riječ o izvoru radijacije na jugu Urala, te da je curenje radijacije trajalo nešto manje od 24 sata. Zbog specifične raspodjele radioaktivnih izotopa, nije dolazilo u obzir da bi bila riječ o curenju iz neke od nuklearnih elektrana u Rusiji.

Institut je tada ukazivao i na vrlo neobičnu podudarnost naglo prekinutog projekta u Majaku da proizvede kapsulu visokoradioaktivnog cerija-144 za talijanski projekt detekcije supernova Borexino.