Tijekom pet podmorskih istraživanja međunarodni tim ronioca pregledao je stanje potopljenog Titanica, koji leži na dubini od 3800 metara u Atlantskom oceanu. I dok su neki dijelovi broda u jako dobrom stanju, drugi su potpuno uništeni.
U najgorem je stanju desna strana broda gdje su časničke sobe. Povjesničar koji pregledava Titanic Parks Stephenson rekao je kako je ono što je vidio tijekom tih zarona "šokantno".
"Kapetanova kada je najomiljenija slika među obožavateljima Titanica i toga sada nema. Ta cijela paluba se urušava, i to će se ubrzano nastaviti", rekao je.
Očekuje se da će sljedeći dio koji će se urušiti biti pramac i tako će nestati pogleda na unutrašnjost broda.
"Titanic se vraća prirodi", naglasio je.
I to je nemoguće izbjeći, sol koja nagriza, morske struje i bakterije, napadaju brod i tome nema pomoći.
Titanic je potonuo prije više od 100 godina, 1912. godine i to na oko 600 kilometara od obale Newfoundlanda, Kanade. Više do 1500 putnika je poginulo, od njih 2200.
Zarone im je otežavalo loše vrijeme i podvodne struje, a loše stanje olupine predstavlja i dodatni rizik za istraživače. Istraživanja su se snimala za potrebe novog dokumentaraca, a proučavala su se i stvorenja koja žive na olupini.
A života ima puno, unatoč jako hladnim uvjetima, manjku svjetla i velikom pritisku. Sve to doprinijelo je uništenju borda.
"Mikrobi na olupini proždiru željezo i tako stvaraju tu rustikalnu strukturu, koja je krhka", kaže Clare Fitzsimmons sa Sveučilišta Newcastle.
Ta hrđa koja visi toliko je krhka da se lako pretvori u prašinu. Znanstvenici istražuju eroziju različitih metala u dubinama oceana, kako bi iskoristili ovu priliku i pregledali ono što je od Titanica ostalo.
"Olupina je jedini svjedok velike katastrofe Titanica. Preživjeli su do sada već preminuli, pa je važno iskoristiti olupinu dok nam još uvijek ima nešto za reći", rekao je Robert Blyth iz Nacionalnog pomorskog muzeja u Greenwichu.
Jasmin Fox-Skelly podsjetila je da ova najslavnija olupina na svijetu za nekoliko godina više neće postojati. Razlog se na prvu loptu čini nevjerojatan; požderat će ga do posljednje mrvice jedna vrsta bakterije.
Znanstvenici iz Halifaxa u Novoj Scotiji na brodu su uočili hrđave tvorevine poput siga i ništa im nije bilo jasno. A nakon što su ih pogledali pod mikroskopom, ispalo je da su pune života. I to kakvog, bile su pune bakterije halomonas titanicae; kemosintetske, gram-negativne proteobakterije koja je najsretnija kad na meniju ima željezo.
Titanic na dnu oceana za ovaj mikrob bio je raj na zemlji i 2011. znanstvenici su ostacima Titanica dali još samo 20 godina prije nego što potpuno nestane uslijed proždrljive bakterije.
Danas mu je, dakle, preostalo još samo 13 godina prije nego što nestane. Znanstvenici su nastavili istraživati bakteriju i pronašli su još svu silu njenih nevjerojatnih svojstava. I to je ono što je fasciniralo Fox-Skelly. Ispalo je da je bakterija jako otporna na visoke koncentracije soli u svojoj okolini.
Povijest istraživanja olupine
1985. godine američko francuski tim istraživača otkrio je olupinu
1986. godine Submersible Alvin istražuje olupinu
1987. godine prva ekspedicija prikupila je 1800 artefakata sa Titanica
1995. godine James Cameron je posjetio ostatke, a snimljeno iskoristio u filmu Titanic
1998. godine posjetili su ga prvi turisti
1998. godine dio trupa je podignut
2005. godine dvije posade pregledale su olupinu
2010. godine autonomni roboti mapirali su lokaciju
2012. godine UNESCO je zaštitio olupinu
2019. godine DSV Limiting Factor podmornica odradila je pet zarona
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
nek titanik mirno spava