Slaba je to utjeha što su na tom velikom skupu medicinara u Glasgowu Hrvatsku strpali među razvijene zemlje. Istraživanje je pokazalo da je od 18 zemalja čije su se statistike pratile od 1985. do danas, u osam zemalja učestalost smrti od raka kože kod muškaraca povećana za 50 posto ili više. Svjetski prvaci u tom groznom takmičenju su, kazala je Dorothy Yang, Irska i Hrvatska s dvostruko češćim umiranjem muškaraca od raka kože, od melanoma, danas nego 1985.
Britanski Nacionalni institut za istraživanje raka ugostio je niz stručnjaka, među kojima se istaknulo izlaganje Yang, liječnice iz bolnice Royal Free London. Njene podatke prenio je Medical Press, čak i Guardian na naslovnici, tako da je Republika Hrvatska dobila publicitet kakav bi najradije da nema potrebe za njim. Što je dovelo do takvog rasta smrtnosti melanoma kod muškaraca u Hrvatskoj, može se između redova iščitati iz iznesenih podataka.
Ako je i bilo nekakvih dvojbi oko toga u kolikoj mjeri na pojavu melanoma utječe UV zračenje sunca ili drugih izvora, stvari su prelomljene onog trenutka kad je utvrđeno da je to 90 posto i više, tako da taj postotak uzročnosti melanoma danas kao činjenicu uzima i Centar za kontrolu bolesti SAD-a. Sljedeće zemlje s najgorim povećanjem raka kože kod muškaraca u posljednjih 30 godina, iza Irske i Hrvatske, su Španjolska i Velika Britanija po 70 posto, Nizozemska sa 60 posto, te potom Francuska i Belgija sa po 50 posto.
SAD nije bio dio istraživanja, ali statistike pokazuju da je tamo rast melanoma kod muškaraca bio oko 25 posto. Riječ je o paklenom razdoblju ozonske rupe, što ju je čovječanstvo prouzročilo ispuštanjem određenih plinova iz hladnjaka i klima uređaja u atmosferu. Ozonska rupa u stratosferi Zemlje više se ne širi, dijelom je "pokrpana", no stanje je dandanas najgore iznad Australije i iznad Antarktike.
Australija je zato bila i jedna od prvih zemalja čije su javnozdravstvene službe po medijima krenule alarmirati građane na oprez, još od 70-ih.
"Vlasti Australije su bile među prvima... Promovirale su pametno ponašanje sa sunčanjem", kazala je Yang u Glasgowu.
Službeni podaci za Hrvatsku su takvi da melanom kod nas i dalje raste, da je godišnje povećanje do čak deset posto, da obolijevaju češće muškarci nego žene, kao i drugdje u svijetu. Rak kože danas je među muškarcima u Hrvatskoj deveti najčešći zloćudni tumor i raste, a kod žena deseti najčešći i također raste, u konkretnim brojkama: 2015. godine od njega su kod nas oboljela 362 muškarca i 287 žena. Također, sve češće u Hrvatskoj obolijevaju djeca i tinejdžeri.
Hrvatska je danas još uvijek daleko od toga da postane najopasnije mjesto na svijetu za razvoj raka kože; to su još uvijek Australija, Finska, slične zemlje. Ali je vrlo zanimljivo da Hrvatska spada među one zemlje kod kojih se od druge polovice 80-ih učestalost raka kože, posebno kod muškaraca, svjetski rekordno povećao. Indikativno je da od raka kože sve češće obolijevaju i žene po Nizozemskoj, Irskoj, Španjolskoj i Belgiji, točno je takav redoslijed po zemljama s povećanjem broja oboljelih žena, ali nigdje iznad 50 posto.
U slučaju Hrvatske tako se dolazi do slike rekordne diskrepancije ugroženosti između muškaraca i žena u doba ozonske rupe. Da li i klimatskih promjena? Zapravo da. Odvajkad je jasno da veća količina oblaka u atmosferi smanjuje razine izloženosti UV zrakama. U dobu klimatskih promjena, s rastom prosječnih temperatura, posebno u dijelovima svijeta kao što su, primjerice, Hrvatska ili Irska, potom Španjolska i Velika Britanija, odjednom je dulji dio godine u kojem je ugodno sunčati se na otvorenom.
Istraživanja su pokazala i to da izloženost miševa uvjetima u prirodi uz povećanje prosječne temperature dovodi do povećanja raka kože od 5,5 posto na svakih 1°C rasta prosječnih temperatura. Na to se sve nadovezuje i činjenica da je Hrvatska još uvijek uvelike balkanski mačistička zemlja u kojoj nije baš "muški" mazati se kremama, odakle bi se moglo naslutiti i zašto tolika razlika između dvostruko bržeg rasta umiranja muškaraca nego žena od raka kože u našoj zemlji. Koliko kulturni običaji mogu utjecati pokazuje primjer Japana s najnižom smrtnosti od raka kože među razvijenim zemljama.
