Stonehenge je svjetski poznati prethistorijski spomenik na sjeveru engleskog Salisburyja, a datira iz mlađeg kamenog do starijeg brončanog doba (3000 do 1000 godina prije Krista). Ubraja se među megalitičke spomenike jer se sastoji od velikih kamenih blokova koji stoljećima predstavljaju misterij, između ostalog jer se ne zna ni čemu su služili, iako su pretpostavlja da su bili dio obreda ili vjerskih ceremonija.
No čini se da smo još daleko od zaključivanja ove neolitske priče, jer arheolozi tvrde da su otkrili tragove još većih kamenih spomenika na udaljenosti manjoj od tri kilometra od Stonehengea.
Ekipa projekta 'Skiveni pejzaž Stonehengea' tvrdi da je otkrila nove tragove ispod Durringtonovih zidova, poznatih kao 'superhenge' - točnije jednih od najvećih poznatih 'henge' spomenika, izgrađenih prije Stonehengea.
"Naš radar visoke razlučivosti koji prodire i pod zemlju otkrio je nevjerojatan niz od do 90 uspravnih gromada kamenja, s tim da su mnogi 'preživjeli' nakon što su srušeni; te divovsku masu koja je položena preko njih", kaže profesor Wolfgang Neubauer, direktor Ludwig Boltzmann instituta za virtualnu arheologiju.
"Na istoku je do 30 kamenja, koji su veliki do 4.5x1.5x1 metra, a koji su preživjeli ispod mase, dok je kamenje na drugim mjestima tek u fragmentima ili predstavljaju masivne temelje jame", objašnjava Neubauer.
Vjeruje se da su novootkrivene strukture i do 1000 godina starije od Stonehengea, a postavlja se pitanje o zemlji koju su naselili graditelji Stonehengea i o tome kako su promijenili okoliš građenjem ovih velikih spomenika.
"Izvanredni razmjeri, detalji i novi dokazi koje je otkrio novi projekt mijenjaju iz temelja naše razumijevanje Stonehengea i svijeta koji ga je okruživao", napominje Paul Gardwood, arheolog i vodeći povjesničar projekta na Sveučilištu u Birminghmau, piše CNN.
"Sve što je dosad napisano o krajoliku Stonehengea i drevnim spomenicima koji se tu nalaze, sad će se trebati ponovno napisati, iz druge perspektive", zaključio je Gardwood.
