Jedna od najvećih frustracija sve dulje živućih ljuda jest činjenica da će jednog dana milijuni među nama izgubiti mozak. Ne doslovno, naravno, ali će naša bit polako iščeznuti, zbog čega će se ostali pitati koliko su točno bitna naša sjećanja i iskustva na kraju putovanja, ako ih i tako možemo izgubiti u trenu.
Ova egzistencijalna prijetnja je užasavajuća jer, unatoč sjajnim znanstvenicima i milijardama dolara koje se troše, i dalje nemamo lijek za Alzheimerovu bolest i mnoge druge oblike neuroloških degeneracija. Niti su uzroci razvoja tih bolesti u potpunosti otkriveni, osim što se zna da je vodeći rizik starenje, a u nekim slučajevima i lutajući geni.
I tako dolazimo do mogućeg krivca koji se krije izvan osnovnog kruga istraživanja, iako znanstvenici desetljećima raspravljaju o njemu. Riječ je o bakterijama, sićušnim jednostaničnim napastima koje inficiraju gotovo svaki dio našeg tijela. A zajedno s ovom teorijom da bakterije mogu uzrokovati demenciju, dolazi i moguće liječenje ili lijek za Alzeimera, koji je neobičan koliko i dosad nedokazan: antibiotici.
Najnoviji prijedlog o posljedično uzročnoj vezi između demencije i mikroba dolazi od strane psihijatra Stevea Dominyja sa Sveučilišta u Kaliforniji. On proučava neurokognitivne poremećaje kod pacijenata oboljelih od HIV-a, uključujući i doprinos crijevnih bjelančevina koje prolaze kroz krvno-moždanu barijeru i mogu utjecati na neurološko zdravlje pacijenata oboljelih od AIDS-a.
Zahvaljujući ovom radu, Dominy je otkrio navodnu vezu između određenih bakterija i nekih vrsta demencije. Prošle godine je osnovao Cortexyme, koji je prikupio 2.5 milijuna dolara kako bi on mogao nastaviti proučavati ovu ideju, a ujedno je i prva tvrtka ikad koja je zašla u 'bakterijsko neurodegeneracijsko' područje.
Sve ovo dolazi u trenutku kad znanstvenici počinju shvaćati da su ove mikro-životinje daleko utjecajnije na naše zdravlje i djeluju u puno širem spektru bolesti nego što se prije mislilo.
Upravo sada 100 trilijuna bakterija okuplja se u rojevima, žvače, pljuje kemikalije i inficira vaša crijeva, jetru i mozak, kao i vrh vašeg jezika. Bakterije su brojčano nadmoćnije od ljudskih stanica, i to u omjeru 10:1, iako su toliko malene da čine tek jedan do tri posto naše tjelesne mase.
One utječu na sve, od probavljanje hrane do Chronove bolesti, kronične, često oslabljene upale crijeva, koja izgleda da je povezana s manjkom dobrih i viškom loših bakterija u želucu.
Znanstvenici još pokušavaju otkriti kako mikrobi utječu na srčane boelsti, dijabetes, rak i imunitet novorođenčadi.
Bakterije utječu na sve u našem tijelu
Nedavno su predstavljeni novi dokazi da mikrobi u našem želucu mogu lučiti neurokemikalije poput dopamina, koji je povezan s depresijom i anksioznosti, a može utjecati i na druge aspekte raspoloženja.
Posljednjih nekoliko godina američki nacionalni institut za zdravlje i druge istraživačke organizacije potrošile su desetke milijuna dolara na projekte kao što su Human Microbiome projekt kako bi istražili ulogu mikroba u bolestima za koje su znanstvenici prije mislili da nemaju veze s malim 'bešijama'.
I privatni sektor troši desetke milijuna dolara kako bi istražio i razvio proizvode koristeći mikrobe. Jedna tvrtka, Second Genome, prikupila je 19 milijuna kako bi napravila lijek koristeći kemikalije koje luče bakterije u našoj utrobi. Druga tvrtka, U-Biome, prodaje setove uz pomoć kojih svatko kod kuće može eksperimentirati sa svojim ili tuđim bakterijama.
Inače, promjene u pogledu uloge bakterija u bolestima počele su 1982. godine kad su australski liječnik i istražitelj Barry Marshall i patolog Robin Warren otkrili da jedna širokorasprostranjena bakterija među ljudima, H. pylori, može biti nađena u čiru na želucu i vjerojatno ga uzrokuje.
Većina vodećih liječnika i znanstvenika obrušila se na ovu teoriju tvrdeći da to nije istina jer se smatralo da čir uzrokuju isključivo stres i začinjena hrana. Kako bi dokazao svoju teoriju, frustrirani Marshall je 1984. godine petrijevu zdjelicu potopio u H. pyloriju i, naravno, došlo je do nastanka čira. 2005. godine on i Warren dobili su Nobelovu nagradu, te se danas čir na želucu liječi antibioticima.
Casey Lynch, suosnivač i izvršni direktor Cortexymea, nedavno je izjavio da je sličnu priču s bakterijama i Alzheimerovom bolesti pokazalo otkriće Stevea Dominyja.
Trenutačno, objašnjava Lynch, konvencionalni pristup svladavanju Alzheimerove bolesti koncentrira se na okupljanje amiloida beta peptida i drugih struktura koje uzrokuju upale u mozgu, iako nema pozitivnih pomaka. Zato je dobro da netko kreće s novim, drugačijim pristupom, koji će s vremenom pokazati je li pravi izbor.
"Dosad smo pregledali 43 pacijenta s Alzheimerom, te je svaki od njih imao ovu bakterijsku proteazu (enizme koji razgrađuju proteine) u mozgu", objašnjava Lynch, dodajući da su i kod nekih zdravih ljudi pronašli male razine ove bakterije zbog čega vjeruju da su oni na putu prema Alzheimeru.
Tvrtka se nada da će otkriti metodu kako omesti ili zatvoriti loše učinke misteriozne bakterije, za koju Lynch tvrdi da je otporna na uobičajene antibiotike. Isto tako se nadaju i da će razviti novu generaciju antibiotika poznatih kao 'antibiotici uskog spektra' koji bi štitili neorone od Dominyjievih bakterija. Nadaju se da bi ih mogli 'oboriti' bez da ih dodatno 'napušu' što bi pak moglo otpustiti toksine u mozak.
Tek smo na početku otkrivanja što ove tajne bakterije rade unutar nas, uključujući one u našem mozgu koje gotovo sigurno utječu na na njega, pa time i na nas same. Očito, još je puno posla ispred nas, ali je riječ o intrigantnom početku, piše Daily Beast.
