Znanost
8572 prikaza

Pčelari zabrinuti: Na pomolu invazija čudovišnih pčela

Pčele
REUTERS
U igri su stotine milijardi, dominacija nad hranom svijeta, u opasnosti je život na planetu i obične pčele

Tijekom 2017. Express je pratio vijesti o masovnom izumiranju kukaca diljem svijeta. Prvo je buknula vijest iz srpnja da je u Njemačkoj, u odnosu na 1982. godinu, 80 posto kukaca manje nego što ih je bilo. U listopadu je stigla potvrda na globalnoj razini, 45 posto manje kukaca u ukupnoj količini u odnosu na 80-e.

Posebno katastrofalna vijest je bila da su se pčele pokazale kao među najranjivijima. Guardian u svom velikom tematu sada podsjeća da je kriza u Europi s pčelama počela još u proljeće 2008. Milijuni pčela poumirali su po Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Nizozemskoj.

"Bila je to katastrofa. Vlada je morala postaviti kontejnere uz autoceste kako bi pčelari u njih mogli bacati svoje košnice", priča sada za Guardian Walter Haefeker, njemački predsjednik Udruženja europskih pčelara.

Pčele | Author: Holger Holleman/ DPA/ Pixsell Holger Holleman/ DPA/ Pixsell

Istraga je pokazala da je pomor prouzročio klotianidin, Bayerov insekticid 10.000 puta snažniji od DDT-a, inače iz skupine neonikotinoida, kojom su se te godine masovno prskali usjevi zbog najezde kukuruzne zlatice. Bayer je na kraju platio 2 milijuna eura odštete pčelarima, ali nije priznao krivnju.

Dokazi su, međutim, doveli do toga da je Europska komisija 2013. zabranila upotrebu neonikotinoida, najkorištenijeg pesticida u svijetu, za kojega se smatra da je do tada ugrožavao oprašivanje usjeva vrijednosti 15 milijardi eura godišnje. Slavili su i "zeleni" i aktivisti i pčelari, ali se ispostavilo da u današnjem svijetu sindrom odumiranja pčelinjih kolonija nije jedini problem. Medonosna pčela evoluirala je po Euroaziji prije oko 35 milijuna godina i otada se nesmetano razvijala i širila posvuda gdje je bilo biljaka cvjetnica.

Sada se pokazuje da pčelama prijete još i izraelski akutni parazitski virus, crijevni paraziti i grinja koja uzrokuje varrozu i uništava imunitet pčela. Industrijska poljoprivreda pak inzistirajući na ogromnim monokulturnim prostranstvima smanjuje prirodna područja u kojima pčele mogu živjeti izvan uzgoja. Zbog svega toga, otkako je EU počela zabranjivati korištenje neonikotinoida, pčele se nisu oporavljale onakvom brzinom kako se očekivalo.

Pčela otkrili Znanost Pčele osuđene hraniti se u gradu umiru od gladi

S druge strane poljoprivrednici su se stali buniti, tvrdeći da će to koštati taj sektor na razini EU-a 880 milijardi eura godišnje. Bilo je to očito pretjerivanje. Ipak, potom su se pojavile ideje da se genetskim modificiranjem razviju takve pčele koje bi bile otpornije na pesticide, grinje, viruse, koje bi bile snažnije, koje bi bile – superpčele. Ideja je prestravila i pčelare i uzgajivače iz hobija, koji su uvidjeli da bi takav kukac bio neprirodni suparnik malim, običnim pčelama u prirodi.

Oni su zato laboratorijsku pčelu, čiji je razvoj tek u povojima, prozvali "Franken-pčelom", prema Frankensteinu. Guardianov Bernhard Warner mislio je da će, nakon zabrane neonikotinoida, Haefekera zateći u Münchenu u slavljeničkom raspoloženju. No, zatekao ga je zabrinutog upravo zbog opasnosti od GM-pčela.

"Ne očekujem da se ona komercijalizira već sljedećeg tjedna. Ali je javnost inače prilično kasno bivala zatečena lošim idejama. Mi sada ne želimo zakasniti reagirati na ovu."

Pčelari su zabrinuti zbog niza stvari. Prvo da će uništiti tržište postojećih vrsta pčela. Drugo, da bi se s novim pčelama mogle proširiti i nove alergije. Konačno, da neće biti u stanju spriječiti od izumiranja dosadašnje omiljene medonosne pčele. Jay Evans, direktor istraživačkog laboratorija za pčele pri Američkom ministarstvu poljoprivrede, pčelu otpornu na pesticide naziva "pčelom otpornom na metke" i njeno uvođenje smatra ravnim uništenju pozamašnog dijela prirode.

Pčelar sa svojom košnicom | Author: Lisa Ducret/ DPA/ Pixsell Lisa Ducret/ DPA/ Pixsell

Warner se potom prebacuje u laboratorij Sveučilišta Heinrich Heine u Düsseldorfu u kojem je vlažnost stalna, u kojem je temperatura uvijek 30°C i opisuje kako je u lipnju gledao kako studenti u posudama s odgovarajućim količinama meda drže zametke pčela. Potom ih odnose kolegi koji u svako jajašce ubrizgava otopinu s takvom sgRNA kojom se provodi tehnologija Crispr-Cas9. Riječ je o metodi kojom se kopiraju točno željeni segmenti DNK i unose se na točno željeno mjesto kromosoma ciljanog primjerka.

U Americi danas imaju jabuke koje ne tamne. Medicinski stručnjaci se nadaju da će time doći do komarca koji neće prenositi uzročnike malarije. 2006. taj laboratorij dekodirao je pčelinji DNK do te razine da sada znanstvenici točno razumiju kako paraziti i štetne tvari djeluju na pčele. Bilo je samo pitanje vremena kada će netko prvi reći da zna kako dizajnirati pčelu. Laboratorij u Düsseldorfu je 2014. to učinio prvi. Warner je bio fasciniran gledajući s koliko pažnje i preciznosti su studenti u laboratoriju injektirali u zametke.

Samo mala pogreška i ono bi prsnulo. A i samo mala nepravilnost u razvoju pčele radilice i ostale je odmah izbacuju vani. A kada su se počele razvijati ličinke, pričekali su 72 sata da vide koje će biti najsnažnije, potom su ih puštali u koloniju pčela koja je trebala maticu. Stavljali su ih u ćelije s hranom za razvoj matice, a radilice su izbacivale one ličinke za koje su procijenile da su mutanti. Bilo je to otprilike tri od četiri. Isto tako je 2014. na svijet došla prva GM-europska medonosna pčela.

Pčela To je Sudnji dan Znanost Ekološki Armagedon: Nestalo je 75 posto kukaca!

Martin Beye je Warneru rekao da su bojazni pčelara sasvim promašeni.

"Oni misle da mi ovdje radimo s Bayerom. A to je sasvim pogrešno", rekao je.

On i Marianne Otte, njegova suradnica, kažu da je zapravo "glupa ideja" ići raditi na pčeli otpornoj na kemikalije. Svijet, kažu, ne treba takvu pčelu, nego poljoprivredu koja neće štetiti pčelama.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
  • nelson 10:19 08.Studeni 2018.

    monstrum pčele haha

  • nelson 10:19 08.Studeni 2018.

    monstrum pčele haha