U maloj, tamnoj komori u stražnjem dijelu špilje u Južnoafričkoj Republici pronađeni su ostaci vrste za koje su vjeruje da predstavlja daleke, davne ljudske rođake.
Znanstvenici su otkrili kosti nakon što su se probili kroz pukotinu u stražnjem dijelu zida špilje Izlazeća zvijezda, udaljene oko 50 kilometara od Johannesburga, nakon čega su se spustili u dugu, usku komoru 40 metara ispod zemlje.
Ulaz u Dinaledi komoru bio je toliko uzak, svega 20 centimetara, da je šest sitnih arheologinja dovedeno kako bi iskopale kosti. Snimke njihovih kamera provedene su putem 3.5 km dugih optičkih kablova do zapovjednog centra iznad zemlje, dok su one radile u tijesnom okruženju.
Arheologinje su uspjele skupiti više od 1.500 komada kostiju koje pripadaju barem 15 različitih osoba, a pretpostavlja se da je riječ o novorođenčadi, maloj djeci i jednoj starijoj osobi.
Još je tisuće kostiju zatvoreno u komori, gdje su razasute na blatnjavoj površini.
Zvjezdani praljudi
Vođe projekta kojeg financira National Geographic vjeruju da su kosti, čiju starost još nisu odredili, ali vjeruju da bi mogle biti stare oko tri milijuna godina, ali i puno modernije, predstavljaju novu vrstu drevnih ljudskih rođaka.
Nazvali su ih Homo naledi, pri čemu naledi znači 'zvijezda' na lokalnom sesotho južnoafričkom jeziku.
Drugi stručnjaci smatraju pak da je takva tvrdnja ishitrena, te da se ništa ne može reći na osnovi ovih prvih pronalazaka. Kosti, ističu oni, izrazito nalikuju onima Homo erectusa, preteči modernih ljudi koji su lutali južnom Afrikom prije 1.5 milijuna godina.
"Otkrili smo novu vrstu koju smještamo u rod Homo, što je stvarno nevjerojatno", izjavio je Lee Bergen, paleoantropolog koji su je vodio radove na fakultetu Witwatersrand u Johannesburgu.
Bergen je opisao vitko stvorenje malenog mozga kao osobu dugih nogu i okrugle, lagano izduljene glave. Smatra da su muškarci bili visoki oko 150 cm, a žene malo niže.
Mjerenjem kostiju pokazano je da je biće bilo neobičan spoj drevnih majmuna i modernih ljudi. Imalo je malen mozak, veličine gorilinog; zubi su mu bili mali i jednostavni, a prsni koš primitivan kao kod majmuna, dok su mu ruke bile modernije i bolje oblikovane, kako bi mogao izrađivati osnovno oruđe.
Stopala i gležnjevi su kao stvoreni za uspravno hodanje, ali su mu prsti bili savijeni, što je značajka majmuna koji provode puno vremena na drveću.
Njihova otkrića su detaljno opisana u dva rada koja su objavljena u online znanstvenom čaopisu eLife.
Ostatak teksta pročitajte u Guardianu.
