Procjenjuje se da samo u našoj galaksiji ima oko 100 milijardi zvijezda, neki procjenjuju dva ili čak i četiri puta više, ali to je sve isti red veličine. Astronomi su ih do danas registrirali samo djelić, što je još uvijek ogroman broj. I dok se mediji oduvijek oduševljavaju otkrićima onih najvećih zvijezda, neke imaju čak 1000 puta veći polumjer od Sunca, a zbilja najveće čak skoro dvije tisuće puta veći, rijetko je, ako ikad, vijest da je otkrivena najmanja zvijezda do sada.
Na udaljenosti od oko 600 svjetlosnih godina skupina astronoma iz Velike Britanije, Njemačke, Austrije i Švicarske otkrila je zvijezdu zasad jezivo ružnog imena "EBLM J0555-57Ab". Tako je mala da je veličine Saturna, a masa joj je 12 puta manja od mase Sunca. Znanstvenicima je njeno otkriće, međutim, više nego dragocjeno, jer je zvijezda tako mala da je čak i po slovu fizike praktično nemoguće da u nekom svemirskom tijelu spontano započne fuzijska nuklearna reakcija s tako malom masom.
Jednostavnije, s manjom masom plinoviti div se ne može "upaliti". Sljedeća zanimljiva stvar u vezi nje je to što je ova zvijezda nesumnjivo puno hladnija od nekih većih zvijezda, a to onda znači da je lako moguće da oko nje služi kakav planet na kojem je moguće postojanje vode, atmosfere, života.
Takav slučaj je otkriven nedavno u sustavu Trappist-1 oko kojega su znanstvenici registrirali čak sedam planeta na kojima postoji realna mogućnost uvjeta za život nalik ovome na Zemlji. EBLM J0555-57Ab se inače nalazi u dvojnom zvjezdanom sustavu. Druga zvijezda je, naravno, puno veća od ove, pa su je astronomi i otkrili tako što su promatrali periodičke promjene svjetla veće zvijezde.
