Znanost
9888 prikaza

Otapanje polova: Hrvatski gradovi tonu sve brže

Poplava u Gunji
Davor Javorovic (PIXSELL)
Po prvi put znanstvenici su satelitskim slikama dokazali da se 'vječni led' otapa svake godine sve brže

Najnoviji podaci o utjecaju klimatskih promjena na otapanje Grenlanda i Antarktike pokazuju da se otapanje ta dva najveća rezervoara smrznute vode na svijetu doista iz godine u godinu sve više ubrzava rast razine mora. S ovim zaključkom izišla je skupina istraživača u članku u Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA (PNAS) nakon što je proučila podatke sa satelitskih snimaka tijekom posljednjih četvrt stoljeća.

Ispalo je da su dosadašnja predviđanja niza modela o tome kakva sudbina očekuje svijet s obzirom na rast mora, bila apsolutno konzervativna. Do sada se smatralo, prema mjerenjima još iz 90-ih, da će do 2100. rast srednje razine mora biti oko 3 milimetra godišnje.

Garešnica, suša u ljeto 2017. Klimatske promjene Znanost Mit o Hrvatskoj bogatoj vodom: Slijede nam suša i žeđ

Međutim, navode znanstvenici sa Sveučilišta Colorado u Boulderu u SAD-u, direktna opažanja iz satelita pokazuju da je već od 1993. do danas more raslo ubrzano, odnosno ne samo 3 milimetra godišnje, nego svake godine za ta tri milimetra plus svake godine još skoro 0,1 milimetar više od toga. Na prvi pogled može se činiti da se radi o malim brojkama, no kad se tako ubrzan rast mora iz godine u godinu akumulira, dolazi se do vrlo ozbiljnih promjena.

Tek u svom petom izvještaju, iz 2014., UN-ovo klimatsko tijelo IPCC donijelo je prognozu prema kojoj će do 2100. godine rast razine mora diljem svijeta iznositi između 28 i 98 centimetara. Znanstvenici iz Bouldera oko Stevea Nerema kažu da njihova opažanja svjedoče o najmanje 65 centimetara u odnosu na more iz 2005., te navode već itekako uočljiv rast razine mora u obalnim područjima diljem svijeta. Pažljivim promatranjem to se može već uočiti i po hrvatskim gradovima uz Jadran.

I dok se čini da je to još uvijek relativno slab udar na planet, živi svijet i čovječanstvo, s obzirom da svjedočimo neusporedivo gorim prognozama, u očitovanju Sveučilišta na svojim internetskim stranicama Nerem bez uvijanja dodaje: "S velikom sigurnošću možemo reći da je to vrlo konzervativna procjena." Dodao je još da on i njegovi ljudi čak niti ne vjeruju da će i ova stopa ubrzanja biti brzina otapanja leda s glečera, Grenlanda i Antarktike koja će se održati do 2100. godine.

Područje otapanja na Grenlandu po godinama | Author: Thomas Mote/ Kyle Mattingly/ University of Georgia Thomas Mote/ Kyle Mattingly/ University of Georgia

"Ubrzanje će vrlo vjerojatno biti još i veće", upozorio je. Službeni izvještaji pojedinih međunarodnih i nacionalnih agencija za praćenje klime u pravilu su takvi da su izrazito konzervativni. Unatoč tome posljednjih se godina nacionalne agencije ne dvoume iznositi rezultate istraživanja kao vlastite nacionalne procjene za budućnost kako bi ih vlade tih država uzimale kao činjenice na kojima grade svoje klimatske, industrijske i razne druge politike.

Tako je u svibnju prošle godine, primjerice, njemački Državni ured za pomorski promet i hidrografiju izišao s podatkom od 1,7 metara višom razinom mora diljem svijeta do 2100. godine. Sve zbog industrijskog zagađenja atmosfere Zemlje stakleničkim plinovima, u prvom redu ugljičnim dioksidom.

I dok je tijekom 90-ih razlika od jedne do druge procjene znanstvenika bila posljedica toga što se tek otkrivala silina globalnog zatopljenja, posljedično brzine otapanja nekoć "vječnog leda", sada se razlike odnose na okolnosti poput one da se Grenland nalazi vrlo blizu Sjevernog pola za koji su meteorolozi i uopće znanstveni svijet posljednjih godina sa šokom uočili da se temperature povremeno penju i za nevjerojatnih 20°C više od prosjeka, da je to mjesto na svijetu koje se zagrijava najbrže.

Goli otok, Rab i Krk Katastrofa Znanost Propast: Pola stupnja više i Hrvatsku guta pustinja

To je razlog zašto se Grenland otapa neočekivano brzo. Prošlog ljeta na Grenladndu su zabilježeni čak i rekordni požari u prirodi. Sljedeće s čime se nije računalo jest ubrzano raspadanje leda na pojedinim mjestima jednom kad se krene raspadati. Otkriće znanstvenika iz Bouldera zato nije toliko bitno u samoj procjeni što će se dogoditi 2100. godine, nego u tome što su donijeli fizičke dokaze promatranjem onoga što se sve brže događa, nešto o čemu se prije govorilo samo kao predviđanju iz računalnih modela.

Tako je u tom istom PNAS prije tri mjeseca izišao znanstveni članak o tome, kao prvo, da će do 2100. godine ovakvim nedovoljnim zaustavljanjem klimatskih promjena svijet biti za 3°C topliji, umjesto 1,5 odnosno 2°C koliko je postavljeno za cilj Pariškim klimatskim sporazumom. Kao drugo, to bi onda značilo, stoji u članku, da će se do 2100. Grenland, ledeni pokrivač na Arktiku i onaj na Antarktiku toliko otopiti da će more porasti za između 4,3 i 9 metara.

I nekoliko puta manji rast mora bio bi katastrofalan za obalna područja diljem svijeta, a što bi značile ovakve prognoze pokazali smo u Expressu na ilustrativnim simulacijama. Dolina Neretve tada bi bila sasvim potopljena; Zadar, Rijeka, Split, Pula, Šibenik, Dubrovnik, uopće hrvatski gradovi na Jadranu bili bi ili teško naseljivi ili praktično nepodobni za život.

Jadran uz otapanje Grenlanda, 7 metara | Author: Google Maps Google Maps

U ciklusu tekstova kojima Express prati klimatske promjene prije mjesec dana objavili smo i projekciju znanstvenika objavljenu u Nature Climate Change o tome što bi značilo zaustavljanje klimatskih promjena uz globalno zatopljenje od 1,5°C u odnosu na 2°C. Ukoliko bi čovječanstvo klimatske promjene uopće i uspjelo zaustaviti. 1,5 ili 2 stupnja mjesto je prijepora otkako je niz država najgore pogođenima porastom razine mora stalo zahtijevati cilj od 1,5°C.

Bile su to zemlje poput Tuvalua, Malediva i još nekih manjih kojima 2°C znači potpuno potapanje, ali i velike, multimilijunske zemlje poput Bangladeša koje se ne bi provele puno bolje. Što se Hrvatske tiče 1,5°C značilo bi ekološki i ekonomski rub podnošljivosti. Uz 2°C ispalo je da će u tom slučaju pustinje progutati najveći dio Panonske nizine, tako i Slavoniju i Baranju, Hrvatska na Mediteranu trpjela bi takve suše da bi se pretvorila u najboljem slučaju u polupustinjski pojas nalik na takva područja u Španjolskoj danas.

Još i prije posljednjeg vala otkrića znanstvenika o klimatskim promjenama, za Hrvatsku se računalo da joj prijeti 20 posto manje padalina, te da će čak i onda kad kiša i bude padala, to biti sve češće u obliku razornih oluja. A ukoliko čovječanstvo ne napravi ništa nego nastavi energetski pogoniti svoju industriju na plin, ugljen i naftu? Danas se uzima kao činjenica da će industrija čovječanstva, ukoliko se zagađenje ne obuzda, do 2100. zagrijati planet za 4°C.

  • vjaceslav 12:06 18.Veljača 2018.

    naš planet je jednom i bez globalnog zatopljenja bio potpuno prekriven vodom, a onda su se izdigli kontinenti, pa su od vode, koja nije otekla u tako nastale pukotine u zemljinoj kori, nastali oceani.

  • Fran 15:37 17.Veljača 2018.

    Naporni ste više s ovim temama o ''globalnom zatopljenju'' i apokalipticnim scenarijima. Zemlja se tijekom milijuna godina zagrijavala i hladila puno puta i tako ce biti i u buducnosti. Ali mediji stalno prave paniku i šire je.

  • none5 14:06 17.Veljača 2018.

    P.S. respektiram Kruno ako si rođen u stoljeću sedmom, ako ne,, hmm, manje kiselog vina