Znanost
1222 prikaza

Ospice, kuga, ebola... Hrvatska se štiti sve slabije

Ebola
africom.mil
Cijeli svijet, od siromašnih do bogatih, svake godine se od epidemija štiti sve bolje, a mi smo među rijetkima koji rade suprotno

Ideja je bila da se pokrene takva internetska stranica na kojoj bi bili objedinjeni podaci o spremnosti svake države svijeta da se suprotstavi izbijanju epidemija zaraznih bolesti. Bivši direktor američkog Centra za kontrolu bolesti i prevenciju, Tom Frieden, to je sa suradnicima proveo u djelo.

Među tim zemljama našla se i Hrvatska (detalje o epidemijama pogledajte ovdje), i dok je za našu zemlju ispalo da je, u svjetskim razmjerima relativno dobro pripremljena za epidemije zaraza, pregledom stranice PreventEpidemics.org na vidjelo izlazi i to da Hrvatska u odnosu na nekakav prosjek EU-a uopće ne stoji dobro, posebno od 2014. nadalje, kao i to da Hrvatska, a pritome se misli očito na Ministarstvo zdravstva, uopće nije pokazalo volju da svoje podatke podijeli s međunarodnom stručnom javnosti.

Izolacija oboljelog od zarazne bolesti za koju ne postoji lijek Ubilačke pošasti Znanost Hrvatska među najugroženijima od smrtonosnih superbakterija

Svjetski državni i međunarodni dužnosnici za javno zdravstvo, kao i pojedine istaknute osobe poput Billa Gatesa, već dugo upozoravaju da svijet danas nije spreman kvalitetno se suočiti s nekom novom pandemijom. A na to kako pandemije znaju izgledati podsjećaju nas i jezivi povijesni zapisi o „crnoj smrti“, kugi, ali i podaci o španjolskoj gripi koja je od pred kraj Prvog svjetskog rata 1918. do kraja 1920. zarazila oko pola milijarde ljudi po svijetu, od čega je umrlo između 50 i 100 milijuna.

Bilo je to između tri i pet posto čovječanstva, usto, uglavnom mladih ljudi. U međuvremenu je svijet pogodio HIV, bilježe se sve češća izbijanja kuge, čak antibiotski otporne, a i inače svako toliko, posebno nakon epidemije ebole iz 2014., pokazuje se da je čovječanstvo jako ranjivo. Na ovdašnjim prostorima posljednjih smo mjeseci sve zabrinutiji zbog opasnosti od epidemije ospica, i to iz tako zaprepašćujućeg razloga kao što je odbijanje ljudi da se cijepe zbog teorija zavjera.

Što se tiče statistika projekta PreventEpidemics.org, ispalo je da samo 430 milijuna ljudi ili šest posto čovječanstva živi u zemljama koje Svjetska zdravstvena organizacija smatra da poduzimaju adekvatne mjere za zaštititi se od epidemija. Među njima su Australija, Belgija, Finska, Oman, Južna Koreja, Slovenija, Ujedinjeni Arapski Emirati i SAD. Na ljestvici skupnih rezultata to znači da su prikupile 80 i više od maksimalnih 100 bodova.

Ospice | Author: Thinkstock Thinkstock

Najbolji odaziv pozivu na slanje podataka bio je u Africi, na kontinentu na kojem su opasnosti od izbijanja epidemija i najveće. One, pak, države koje se nisu odazvale pozivu, a to je zasad oko 60 posto svih zemalja, nastanjene su s čak pet milijardi ljudi. Rusija, Kina, Indija, najveći dio Južne Amerike i neki dijelovi Europe nisu poslale podatke i „pokazale su da su nezainteresirane“. Među takvima je i Hrvatska, naša zemlja pokazala je, kako stoji na stranici, „nezainteresiranost“.

Nasuprot njoj, Slovenija je poslala podatke i ispalo je da je od 100 bodova prikupila 77, odnosno da bi mogla i bolje, iako je ta nama susjedna članica EU-a neusporedivo bolje zaštićena od Srbije koja je za 2017. imala samo 44 boda ili od afričkih zemalja koje stoje na takvima razinama ili i gore od toga. Njemačka također nije poslala podatke, ali se obavezala da će to napraviti čim prije. Njeni su rezultati sam svjetski vrh; 2010. imala je 81 bod, godinu poslije 86 bodova, a prošle godine čak 97.

Čak je i za Rusiju iznesena procjena za 2016. godinu da je tada imala zaštićenost od epidemija od 99 bodova. Za Hrvatsku se, međutim, procijenilo da joj je zaštićenost samo 71 bod. Sam po sebi taj rezultat čak i nije tako loš, premda je jedna Italija procijenjena da ispunjava 91 posto, a Danska 90 posto mjera pune zaštićenosti.

Jelena Karleuša Zbog šarlatanstva Znanost Karleušu tjeraju na sud jer je protiv cijepljenja

Suštinska razlika između svih tih zemalja i Hrvatske je u tome što se razina zaštićenosti u svakoj od njih iz godine u godinu tijekom ovog desetljeća povećavala, dok je u našoj zemlji rapidno opala, i to 2014. Hrvatske mjere protiv epidemija zaraze tako su tijekom 2010. i 2011. procijenjene na čak 95 bodova, što je bilo odlično. Za 2013. procjena je bila čak 96 posto mjera. A onda je došla 2014. i poduzete mjere za prevenciju i borbu protiv epidemija zaraznih bolesti odjednom su u našoj zemlji pokrivale samo 66 posto.

Naredne tri godine Hrvatska je procijenjena da je poduzela samo 71 posto od svih mogućih mjera i na tome stoji i danas. Takvo stanje, logično bi bilo za očekivati, naprosto bi moralo u jednom trenutku dovesti do izbijanja raznih zaraza. I dogodilo se točno to. Za svaku zemlju navode se prijavljene epidemije posljednjih godina. I dok se u nekim zemljama, čak i članicama EU-a, događalo da povremeno nešto izbije, pa se to na brzinu saniralo, u Hrvatskoj nije bilo vijesti o epidemijama sve do ove godine.

Odjednom, registrirana je prvo vijest od 18. svibnja da je došlo do pojave hepatitisa E, potom 29. svibnja da je došlo do prve masovnije pojave ospica, a zatim 14. lipnja i druge. Hrvatska, a posebno druge zemlje u regiji poput Srbije, mogu samo zahvaljivati nebesima što (još uvijek) nemaju niti izbliza tako česte epidemije kao Indija sa svojih 1,3 milijarde stanovnika.

Prikaz kuge u zatvoru u Londonu u srednjem vijeku | Author: Wikimedia Commons Wikimedia Commons

Kako pokazuju statistički podaci ove stranice, Indija nije pretrpjela doslovno desetkovanje svog stanovništva isključivo zato što je, kao zemlja tradicionalno na udaru nekih od najgorih boleština, izgradila takve sustave prevencije i reagiranja pri izbijanju epidemija da se za njeno zdravstvo danas smatra da je od savršene organizacije u suzbijanju epidemija izgradilo mehanizme koji pokrivaju čak 95 posto mjera.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.