Znanost
435 prikaza

Opsesivno praćenje tragedija stvara traume

Ilustracija elementarnih nepogoda
screenshot/youtube
Istraživanje je pokazalo da oni, koji putem medija prate vijesti o masovnim ubojstvima ili katastrofama, imaju veću vjerojatnost razvoja PTSP-a

Poslije bombaškog napada tijekom Bostonskog maratona 2013. i nakon napada 2016. na noćni klub u floridskom Orlandu, istraživači su u više navrata anketirali oko 4000 odraslih Amerikanaca koji nisu bili uključeni u događaje.

"Ustanovili smo da su se kod pojedinaca koji su gotovo neprekidno pratili više medijskih sadržaja povezanih s bombaškim napadima češće razvili simptomi posttraumatskog stresa, kao i strah od potencijalnih negativnih događaja u budućnosti. Što su intenzivnije pratili medijski popraćene događaje nakon masakra u noćnom klubu u Orlandu, bili su uznemireniji", rekla je autorica studije Roxane Cohen Silver sa Sveučilišta Kalifornija u Irvineu.

Ranija istraživanja upućivala su na to da ljude privlače izvještaji o traumatičnim događajima jer je to način da ih shvate i da se suoče sa stresom, no studija znanstvenika s kalifornijskog sveučilišta ukazuje na to da se takvo praćenje događaja pojedincima "može obiti o glavu". 

Napad 11. rujna Iz zatvora Life Ovo je čovjek koji je izabrao teroriste za napade 11. rujna

Znanstvenici su ustanovili da opetovano izlaganje eksplicitnom sadržaju koje uključuje nasilje može pojačati strah od nekih događaja koji tek slijede, a to pak potiče pojedinca da nastavi pratiti medijske izvještaje o idućem bombaškom napadu, pucnjavi ili prirodnoj katastrofi. 

Ljudi su posebno osjetljivi na začarani krug loših vijesti ako su i osobno iskusili nasilje ili ako im je ranije dijagnosticiran neki mentalni poremećaj, smatraju američki znanstvenici. 

Ilustracija nestanka aviona | Author: screenshot/youtube screenshot/youtube

"Možda će to biti teško postići, no neke osobe jednostavno moraju prestati pratiti vijesti", smatra Ziming Xuan iz Škole javnog zdravlja Sveučilišta u Bostonu.

"Ne znamo koliko je stresnih informacija kojem pojedincu previše, no kada prateći vijesti shvatite da osjećate nelagodu, nemojte im se više izlagati, jednostavno ih prestanite pratiti ili porazgovarajte s nekim tko vam može pomoći", kaže Xuan, koji nije sudjelovao u studiji. Dodaje da je ovaj savjet "možda i značajniji kada su posrijedi djeca i mladi, koji su češće izloženi društvenim mrežama", a isto se odnosi i na osobe koje boluju od PTSP-a.

Vulkan Mont Pelee VATRA I PLAMEN Life U 60 sekundi nestao je cijeli grad, samo troje se spasilo

"Ne možemo izjednačiti sve medije, no količina stresa koju pojedinci proživljavaju često ovisi o tomu na koji im se način prezentiraju informacije", smatra Aaron Kivisto, psiholog sa Sveučilišta u Indianapolisu. "Velika je razlika u načinu na koji različiti mediji izvješćuju o istom događaju, a posljedice u nekim slučajevima mogu biti traumatične za konzumenta informacija."

"I dok većina medija nastoji ublažiti realno stanje kada je nasilje posrijedi, osobe koje informacije dobivaju putem društvenih mreža i interneta nesvjesno se samo jednim klikom mogu traumatizirati", smatra Kivisto. 

"Primjerice, u sklopu nedavnoga medijskog praćenja događaja u Christchurchu emitiran je videozapis koji je snimio napadač i ubojica. I bio je dostupan svima koji se služe internetom. Terorističke grupe poput ISIS-a već godinama distribuiraju svoje videozapise. Gledatelji u takvim situacijama moraju biti na oprezu kako bi, zbog vlastite znatiželje izbjegli nehotično izlaganje traumi", savjetuje Kivisto. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.