Znanost
18369 prikaza

Obdukcije otkrile nešto jako čudno kod Japanaca

Kirurški zahvat
health.mil
Razlika u broju nefrona, stanica bubrega, kod Japanaca i Europljana je značajna

Japanci su jedni od najzdravijih nacija na svijetu, a njihova je država prva po broju stogodišnjaka u svijetu, imaju ih rekordnih 67.482 u 2017., što je 47 godina zaredom da njihov broj neprekidno raste.

Oni se poprilično zdravo hrane, nisu pretili, imaju odličan zdrav sustav i općenito gledano, poprilično su zdravi. No, unatoč tome, znanstvenici su utvrdili da svaki osmi čovjek u Japanu ima kroničnu bolest bubrega, što je jedna od najvećih stopa oboljelih od ove bolesti u svijetu.

U istraživanju koje je provelo australsko Sveučilište Monash, znanstvenici su analizirali ovu zanimljivu kontradikciju - zdravlja i bolesti kod Japanaca.

Transplantacija bubrega | Author: Youtube Youtube

Na obdukciji su analizirali 27 bubrega Japanaca te otkrili kako oni imaju znatno manje nefrona u svojim organima. Nefroni su stanice bubrega, mikroskopski filteri koji uklanjaju otpadne tvari iz krvi, prebacujući ih u urin.

Što je nefrona manje, to su bubrezi lošiji u ulozi pročišćavanja krvi, a to rezultira raznim bolestima bubrega, ali ima i širi utjecaj na cijelo zdravlje, primjerice uzrokujući povišen krvni tlak, piše IFL Science.

Na obdukciji je zaključeno kako je u bubrezima Japanaca oko 640 tisuća nefrona, dok je primjerice kod Europljana prosječan broj nefrona oko 900 tisuća.

Za to je moguće nekoliko objašnjenja. Prvenstveno, manji broj nefrona može biti povezan i s činjenicom da su sitniji. Osim toga, svi pojedinci čiji su bubrezi pregledani rođeni su 1940-ih i 1950-ih, što je bilo vrijeme velikog siromaštva i loših životnih uvjeta u Japanu. Zbog pothranjenosti njihovih majki, moguće je da se još u maternici formirao manji broj nefrona u njihovim bubrezima, objašnjava voditelj studije, dr. Go Kanzaki.

Ženu bole leđa na poslu Reagirati na vrijeme Life Oprez, ovih 10 simptoma skriva bolest bubrega

Istraživači se nadaju kako bi nizak broj nefrona mogao pomoći liječnicima u predviđanju nastanka hipertenzije i bolesti bubrega, no za to je potrebno osmisliti i analizu kojom će se oni moći brojati, a da se prethodno čovjek ne mora razrezati.

Bez bubrega nije moguće živjeti, jer oni upravljaju količinom vode u organizmu elektrolitskom sastavu i kiselošću tjelesnih tekućina, odnosno organizma. Preko nadzora nad količinom elektrolita (osobito natrija) i tjelesne vode te regulacijom napetosti krvnih žila bubrezi služe kao ključni organ za regulaciju arterijskog tlaka.

Osim toga, bubrezi služe i u nadzoru nad metabolizmom vitamina D koji je važan za pravilno održavanje građe kostiju, a pomoću hormona eritropoetina, koji se stvara u bubrezima, nadziru i proizvodnju crvenih krvnih stanica, eritrocita. Bubrežne bolesti su često tihe i sporo razvijajuće, sve do poodmaklog stadija oštećenja bubrežne funkcije.

Krv u epruvetama | Author: Nina Đurđević/PIXSELL Nina Đurđević/PIXSELL

U Hrvatskoj oko 4000 ljudi boluje od dijagnosticirane kronične bolesti bubrega zbog koje moraju odlaziti na dijalizu ili pak imaju translapntirani bubreg, no pretpostavlja se da je broj ljudi kojima ta bolest prijeti i deset puta veći. Osim toga, naša zemlja je i prva po broju presađenih bubrega u svijetu, što je svakako pohvalan podatak, ali i alarm koliko ta moderna bolest uzima maha.

Moderne životne navike koje podrazumijevaju prekomjeran unos soli, gaziranih pića, pretilost te povišen krvni tlak i šećerna bolest svakako su okidači bolesti, zajedno s genetskom predispozicijom, a česte upale koje mogu proći nedetektirano pogoršavaju problem.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.