Nekoliko dana prije Božića, te 2013. godine znanstvenici su, među kojima i Drew Harvell, šetali su uz obalu Alki plaže u Seattleu.
"Bile su posvuda, izgledalo je to kao zona eksplozije", rekla je Harvell.
Znanstvenici su bili šokirani prizorom koji je bio pred njima, gdje god su pogledali, oko njih bilo je groblje mrtvih morskih zvijezda, neke već pretvorene u kašu, mrtve, ostale umiruće sa potrganim krakovima. Neki dijelovi njihovih tijela hodali su po plaži.
"Vidjeli smo krakove koji su bili odvojeni i hodali samostalno. Tad sam se prvi put suočila s razmjerom njihova uništenja", rekla je Harvell, ekologinja koja proučava morske bolesti sa Sveučilišta Cornell.
Slični znakovi pojavljivali su se cijele jeseni, a ona je primala niz emailova o misterioznoj bolesti koja je pogodila zvijezde u Britanskoj Kolumbiji. Čula je vijesti kako su počele umirati i morske zvijezde u akvariju u Vancouveru. Ovaj fenomen, poznat pod nazivom bolest nestanka morske zvijezde (SSWD) na kraju je pogodila više od 20 vrsta. Slična umiranja događala su se i ranije, no njihov razmjer nikada nije bio ovolik. Diljem obale Sjeverne Amerike, od Aljaske do Meksika, zvijezde su umirale, nestajale, piše The Atlantic.
Harvell i njezini kolege razmišljali su o mogućim uzrocima, poput raznih oluja, zagađivača, radijacije i sl. No činilo im se kako je riječ o infekciji, a mogućeg krivca identificirali su 2014. godine - virus SSaDV. Njegov je utjecaj neosporan, no virus ne dovodi do razvoja SSDW-a kod svake vrste.
U novoj analizi Harvell je prikupila podatke s više od 10.000 pregleda koje su izveli trenirali građani raonici na obali Tihog oceana. Njihova ispitivanja pokazala su kako je SSDW posebno jednu vrstu zvijezde doveo do ruba izumiranja, ono koja se naziva suncokret, sunflower.
Velika je to zvijezda, pravi predator sa 26 krakova, sa svojim cjevastim nogama spušta se na školjke, morske ježeve i puževe .
"Ona je uobičajena, prilikom ronjenja često ju se može vidjeti", naglašava Harvell.
No od 2013. godine to baš i nije tako, ona je doslovno nestala, a dio populacije ostao je samo na Aljasci .U samo nekoliko godina nestala je jednom uobičajena vrsta i tako u potpunosti preoblikovala izgled morskog dna.
"Neki kažu kako su migrirale u dubine i kako su i dalje tamo", naglašava Harvell.
Podaci National Oceanic i Atmospheric Administration pokazuju da se baš i ne skrivaju, već da su u dvije godine (između 2013. i 2015.) u potpunosti nestale iz voda Kalifornije i Oregona a broj im se za 99,2 posto smanjio u blizini Washingtona. Prošlog ljeta vidjeli su samo dva primjerka. A to je bio podatak koji je, kako kaže Harvell, šokirao sve, uključujući i nju samu.
Gubitak bilo koje vrste je prava tragedija, a nestanak zvijezde sunflower puno je veća tragedija zbog njezinog velikog utjecaja. Koncept njihove važnosti objasnio je još 1963. godine ekolog Bob Paine koji je izvukao jednu iz mora. Dagnje koje je ona trebala pojesti preuzele su područje, zbog njih su nestala bića koja su tu prije bila, a izmijenjen je i izgled morskog dna.
SSDW zapravo to isto radi, samo u puno većim razmjerima. U nedostatku takvih zvijezda morski ježinci zavladali su područjem i uništili morsku travu koja je važna za održavanje ekosustava tog područja.Takve promjene već se događaju posebno na područjima gdje su nestali i drugi veći i glavni predatori morskih ježinaca.
"Takve šume morske trave jako su pogođene, a uništenje će biti još i veće", rekla je Carol Blanchette sa Sveučilišta Kalifornija.
"Stvari ne izgledaju dobro. U razgovoru s istraživačima i roniocima jasno je da su takve zvijezde još uvijek prisutne, samo ih se teže može naći. Mislim da ima nade, mislim da se riječ o vrsti koja se brzo obnavlja ako nestane ono što uzrokuje SSWD", rekla je Melissa Miner sa Sveučilišta Kalifornija.
No bolest je samo dio priče njihova nestajanja. Istraživači su otkrili kako je njihovo smanjenje vezano uz jako snažne toplinske valove, a kada se temperatura podigne iznad određen razine, postoji veća vjerojatnost da će i zvijezde nestati. Harvell smatra kako su toplije vode ili potaknule porast mikroba koji su dio SSWD-a ili su zapravo uzrokovale stres kod ovih zvijezda i tako potaknule njihovu sklonost infekcijama.
"Mislim da zatopljenje nije potaknulo njihovo uništenje, ali mislim da je povećalo učinak bolesti", objašnjava Harvell.
Možda je to budućnost koja nas očekuje. U knjizi Ocean Outbreak Harvell je dokumentirala utjecaj niza infekcija na koraljne grebene, losose i ostale životinje. U nekim slučajevima klimatske promjene pogoršale su stanje zaraze.
I drugim životinjama prijeti slična sudbina. Na drugom kraju svijeta dvije trećine sajga antilopa su uginule, bez ikakvog upozorenja, za samo nekoliko dana izumrla je populacija na području veličine Floride. A čini se kako ih je pobila inače bezopasna bakterija koja je zahvaljujući velikoj vrućini i vlazi, ušla u njihov krvotok i otrovala ih.
To je snažno upozorenje kako klimatske promjene u kombinaciji za zarazama mogu presuditi svijetu, životinjama pa i ljudima.
