Znanost
2592 prikaza

Nećemo imati što jesti ako ne prestanemo jesti meso

Koza
Sven Hoppe/DPA/PIXSELL
Trenutačni prehrambeni sustav jako je rasipan i 'težak' milijarde, te će za par desetljeća postati neodrživ

Iako nas puno stvari dijeli, nas sve ljude ovoga svijeta, barem jednu stvar imamo zajedničku. Bit će to i zajedničko 10 milijardi ljudi koliko bi ih moglo na zemlji živjeti do sredine stoljeća. 

Svi oni, tj. svi mi, morat ćemo jesti. Pitanje je samo što.

S obzirom na veliki i negativni utjecaj kojeg prehrambena industrija ostavlja na okoliš, mnogi su se počeli pitati baš to. Kao što su se čovjekove prehrambene navike mijenjale tijekom godina evolucije, sigurno će se mijenjati i dalje. Iako ne možemo sada znati što će biti na jelovnicima u npr. 2078. godini, stručnjaci su sigurni, na njima neće biti mesa. Ili neće biti čovjeka.

23 autora iz Europe, SAD-a, Australije i Libanona, napravili su dubinsku analizu utjecaja globalnog prehrambenog sustava na okoliš. Zaključuju kako trenutačne metode proizvodnje, distribucije i konzumacije hrane nisu ekološki održive i da bi njihov utjecaj kojeg imaju na planetu istu mogao učiniti potpuno ne gostoljubivom za one koji na njoj žive. Ljude. 

Slažu se stručnjaci kako je jedini spas - smanjiti konzumaciju mesa. 

"Nahraniti čovječanstvo je moguće, samo je pitanje možemo li mi to učiniti na odgovoran način prema okolišu", rekao je Johan Rockström, suautor studije sa njemačkog instituta.

Dubrovačka tržnica PADA U VODU? Znanost Napali mediteransku hranu - studija o njoj puna je grešaka

Njihovi izvještaj dolazi nakon onog UN-a kojima se pokazuje potreba za poduzimanjem akcija bez presedana kako bi se spriječilo dizanje temperature više od 1,5 stupnjeva. Iako se često priča o klimatskim promjenama i energiji koja na njih utječe, malo se govori o velikom utjecaju klimatskih promjena na proizvodnju hrane. Upravo ovo izvješće pokušava odgovorit na pitanje kako stvoriti održivu budućnost i nahraniti i generacije koje dolaze nakon nas, piše The Washington Post. 

Polovica zemljine površine koja nije prekrivena ledom rezervirana je za uzgoj stoke, ili uzgoj hrane za tu stoku. Ukupno je riječ o površini dviju Amerika. Šume se redovito uništavaju kako bi bilo dovoljno mjesta za uzgoj usjeva, a 70 posto pitke vode na razini svijeta koristi se u poljoprivredi. A tu zahtjevi ne staju. 

Jednostavnih rješenja nema već će biti potrebne sinergijske kombinacije mjera kako bi se smanjio štetni utjecaj na okoliš. Očita mjera je promjena prehrane. Istraživači kažu kako proizvodnja mesa, a koja uključuje i proizvodnju hrane za prehranu stoke, nije dovoljan način kako bi se generirala dovoljna količina kalorija za prehranu ljudi. 

Uz to preživači, tj. krave, jako su aktivni proizvođači metana koji nastaje dok probavljaju hranu, a metan je jako potentan plin koji zagađuje okoliš. Emisija stakleničkih plinova značajno bi se mogla smanjit na svjetskoj razini ako ljudi smanje konzumaciju crvenog mesa i svoju prehranu baziraju na voću, povrću, orašastim plodovima i mahunarkama. 

Suša na usjevima uslijed klimatskih promjena Alarmantno Znanost Zbog vrućina cijeli Balkan postat će nenaseljiva pustinja

Prehrana utemeljena na biljkama dobra je za okoliš, a što je dobro za planetu dobro je i za onog tko tu hranu jede i na toj planeti živi. Za većinu ljudi koji se hrane na tipično zapadnjački način, smanjivanje mesa na jelovnicima moglo bi biti dobro i za zdravlje. 

SAD ima 94 milijuna grla stoke, što je manje od 128 milijuna koliko ih je bilo u 70-ima. No proizvode isto kao što su proizvodili i u prošlom stoljeću, ponajviše zbog napora koji se ulažu u uzgoj kako bi se povećali prinosi, a time i zarada. 

"Kao industrija se trudimo imati proaktivan stav i biti predani konstantnom napretku i razvoju", naglasila je Ashley McDonald iz National Cattlemen’s Beef Association.

Izvješće napominje kako je trenutačni prehrambeni sustav jako rasipan, pa će tako trećina hrane koja se proizvede završiti u smeću, većina tog prehrambenog otpada dolazi od pokvarene hrane. Smanjivanje takvog otpada mogli bi smanjit i ukupnu količinu otpada. 

U izvješću se ne zauzima stav prema GMO hrani i koliko bi ona trebala biti zastupljenija u prehrambenom lancu. Također ne zauzimanju stav o rastu populacije. Iako puno zemalja bilježi pad broja rođenih, globalna populacija raste. UN-ovo izvješće iz 2015. godine predviđa kako će svjetska populacija do 2050. godine doseći broj od 9,7 milijardi. 

Djeca u Jemenu umiru od gladi Nema života Life Odbijaju pacijente - 400.000 djece je na rubu smrti

Desetljećima ranije predviđanja ovakvog velikog broja ljudi na zemlji najčešće su bila dio nekih filmova, onih apokaliptičnih, u kojima ljudi izumiru zbog gladi, i ratovima koji uništavaju Zemlju.  "Zelena revolucija" u agronomiji promijenila je ta očekivanja. No hrana se i dalje ne distribuira ravnomjerno. Gotovo tri milijarde ljudi je neuhranjeno, a milijarda njih gladuje.

Temelj ovog izvješća je tvrdnja kako kao i u slučaju klimatskih promjena i alarmantnog povećanja temperatura, i u slučaju rezervi hrane na svijetu stanje je blizu granica izdržljivosti. Te granice uključuju faktore poput klimatskih promjena, gubitka biorazličitosti, smoga, nedostatka pitke vode i sl. i definiraju "sigurni prostor za djelovanje" čovjeka. 

Zagovornici ove hipoteze kažu da je ljudska civilizacija napredovala u razdoblju Holocena, ali da bi šteta učinjena okolišu mogla čovječanstvo dovesti u egzistencijalnu krizu.

"Možete zamisliti scenariji u kojem trenutačno društvo nestaje" zbog propadanja okoliša, rekao je Will Steffen sa australskog sveučilišta. Govorio je u pokretu u Australiji čija je želja promovirati konzumaciju klokanovog mesa, budući da nisu preživači i da nema proizvodnje i velike industrije koja stoji iza njih. 

"Potrebno je puno talenta kako bi se to meso skuhao i moglo prožvakati i probaviti. No još uvijek se ne mogu pomiriti sa slikom ubijanja klokana", naglašava. 

I da sada netko vama kaže, hoćeš li umjesto janjetine jesti klokanovo meso, ili povrće, voće i mahunarke, što biste odabrali? Ali nemojte zaboraviti da ne živite u Australiji, već u Hrvatskoj. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.