Znanost
2417 prikaza

"Ne postoje rođeni vjernici, nitko se ne rađa religiozan"

Misa u Vatikanu
IPA/PIXSELL
Studija objavljena u Scientific Reportsu baca novo svjetlo na povezanost religioznosti i intuicije

Obično se kaže da su neki ljudi 'rođeni vjernici' koji se vjeri predaju na način koji se u konačnici svodi na intuiciju. Nova istraživanja ipak kažu da vjerovanje u boga ne dolazi smo od sebe, prirodnim putem. 

U seriji studija znanstvenici su ispitivali vezu između religijskih vjerovanja i intuicije, istražujući reakcije ljudi koji su bili uključeni u poznato Camino de Santiago hodočašće, kombinirajući rezultate s njihovim rezultatima analitičkih zadataka i raznih vježbi stimuliranja mozga.

Dok su posljednjih desetljeća neki psiholozi tvrdili da ljudi s jakim vjerskim uvjerenjima imaju tendenciju da budu intuitivniji, a manje analitički, najnovije istraživanje je pokazalo da to nema nikakve veze; umjesto toga, istraživači kažu da je religijski način razmišljanja naučen.

Srce ili glava?

U znanstvenom časopisu Scientific Reports, istraživači s univerziteta Coventry i Oxford opovrgavaju da religijska uvjerenja nisu povezana s intuicijom ili racionalnim razmišljanjem, kao što to t vrde prethodni znanstveni radovi.

- Što pokreće naše vjerovanje u boga - intuicija ili razlog - srce ili glava? , pita se glavni autor Miguel Farias.

- Vodile su se o tome duge debate, ali naša studija preispitala je teoriju da je biti vjernik uvjetovano s tim koliko se osoba oslanja na intuitivno ili analitičko razmišljanje.

Tim znanstvenika intervjuirao je hodočasnike na Camino de Santiago de Compostela u sjevernoj Španjolskoj, koje je jedno od najvećih hodočasničkih ruta na svijetu.

Pitali su ih o čvrstoći njihove vjere i koliko su vremena proveli na putu. Zatim su im dali zadatke u kojima su ispitivali vjerojatnost, da bi doprli do njihovog intuitivnog razmišljanja. Zadatak je tražio da izaberu između logičnog rješenja i onog temeljenog na intuiciji.

U dodatnim studijama, istraživači su koristili matematičke zagonetke i stimulirali im i mozak, da bi povećali intuitivno razmišljanje ili kognitivne inhibicije, za koje se misli da reguliraju analitičko razmišljanje.

Mozak su stimulirali vježbama koje su uključivale i bezbolne elektrovalove koji su aktivirali dio mozga koji kontrolira inhibicije. 

Vjera i jezik

Prema istraživačima, prethodne studije su tvrdile da ateisti češće koriste taj dio mozga kad nastoje suzbiti nadnaravne ideje. 

Ali tim je utvrdio da nema nikakve veze između intuitivnog razmišljanja i nadnaravnih uvjerenja. Stimulacija mozga koja je povisila razinu kognitivne inhibicije nije promijenila razinu nadnaravnih uvjerenja, što ide u prilog tvrdnji da nema nikakve veze između racia i vjere.

Zaključci sugeriraju da je religijsko uvjerenje produkt socio-kulturnih faktora kao što su odgoj i obrazovanje. Ideja da vjerovanje u boga je intuitivno i urođeno je površna.

- Mi ne mislimo da su ljudi 'rođeni vjernici' na isti način na koji neizbježno učimo jezik od najranije dobi, kaže Farias.

- Dostupni sociološki i povijesni podaci pokazuju da ono u što vjerujemo se uglavnom temelji na društvenim i obrazovnim čimbenicima, a ne na kognitivnoj spoznaji kao što je intuitivno/analitičko razmišljanje. Rekao bih prije da su religijska uvjerenja ukorijenjena u kulturi nego li u nekakvoj intuiciji."

  • jluci82 09:00 20.Ožujak 2018.

    religija je biznis pravi. svatko bi htio vječno živjeti i eto "recepta".Kod religijske dogme analitičko uopće ne postoji-židovi su genijalno odigrali sa katolicizmom-budi pokorna bogobojazna ovca u ovozemaljskom životu i ništa ne pitaj,a kad krepaš ....all inclusive u raju i to vječno jbt

  • vjaceslav 17:24 18.Ožujak 2018.

    zaista, ima tu nešto, ali ako smo vjeru naslijedili od naših očeva, a oni od svojih, od koga je vjeru naslijedio prvi vijernik jer on nije mogao imati uzor - kako mu je na um pao pojam boga?