Znanost
8535 prikaza

NASA iz orbite snimila najgore oluje 2017. i u Hrvatskoj

Satelit u Zemljinoj orbiti
Pixabay
Dok su uragani orali po Karibima, Istra je imala vlastiti smak svijeta, Zadar se raspadao na udaru potopa

Američka agencija za istraživanja svemira, a posljednjih godina sve više i atmosfere i klime, NASA, objavila je animaciju praćenja kretanja aerosola od 31. srpnja do 1. studenog ove godine. Riječ je o kompjuterskoj animaciji kretanja čestica dima, prašine i soli u zraku uslijed oluja.

Sve podatke NASA je dobila iz satelitskih promatranja Zemljine atmosfere, a ono što su njeni znanstvenici na kraju postigli zorni je prikaz na što je nalikovalo rekordno atmosfersko divljanje po Sjevernoj Americi, sjevernom Atlantiku, dijelu Europe u kojem se nalazi i Hrvatska, te po zapadnoj Sahari.

Ovogodišnja sezona uragana nad Atlantikom nosila je 18 depresija, 17 oluja, 10 uragana, a od njih čak šest ih je prešlo u velike uragane. Poginulo je najmanje 882 ljudi, broj žrtava je sasvim sigurno i puno veći, materijalne štete bile su samo uslijed uragana 370 milijardi dolara (i u tom dijelu stvarne štete sigurno su puno veće od registriranih).

Bila je to jeziva godina nad Atlantikom, peta najgora još od 1851. godine i silina ovako žestokih prirodnih katastrofa definivno je jasno da je direktna posljedica klimatskih promjena prouzročenih ispuštanjem stakleničkih plinova u atmosferu, u prvom redu ugljičnog dioksida. Animacija u krajnjem donjem lijevom uglu prikazuje datume kako se smjenjuju kako vrijeme prolazi, te imena pojedinih najvećih uragana od trenutka formiranja, skoro isključivo uz atlantske obale Afrike.

O kakvim je jezivim pojavama bila riječ pokazuju podaci samo jednog od tih uragana; Irma je zabilježila najniži tlak zraka od samo 914 milibara, a najjači vjetrovi bili su oko 300 kilometara na sat. Animacija je izrazito zanimljiva i hrvatskoj javnosti jer, unatoč tome što se ni razmjeri ni silina ne mogu niti izdaleka usporediti s užasima koji su po Karibima ubijali stotine ljudi i rušili pred sobom cijele gradove, ako se vrlo pažljivo prati snimka, vidi se da ona pokazuje i što se događalo pri najgorim olujama na hrvatskoj obali Jadrana ove godine.

Na snimci se jasno vidi što se dogodilo 10. kolovoza kad je prvo Istru i Kvarner pogodilo jezivo nevrijeme koje je čupalo stabla, potapalo brodice, oblijevalo Hrvatsku potopnim pljuskovima i nosilo sve pred sobom. Bila je riječ o prodoru široke struje zraka iz Afrike koja se žestoko sudarila s hladnom frontom koja se stuštila s Alpa nekako baš prema našim krajevima. Vrlo brzo nakon Istre, žestoka se oluja stuštila prema Zagrebu, što snimka također prikazuje.

Šteta što animacija ne prikazuje i kretanje aerosola kroz atmosferu i kroz cijeli srpanj, kada je dio požara koji su pustošili Dalmaciju, okružio Split i prodro u same rubne četvrti grada, gutajući naselja u okolici grada. Animacija, međutim, pokazuje po Zadar zlosretni 11. rujna 2017.

Dok je Irma upravo promašivala napraviti najgore štete po Floridi, nakon pokolja i razaranja po Karibima, te dok je sličnom trasom preko Atlantika jurišao uragan Jose, Zadar se naglo nakratko našao u središtu vrtloženja koje animacija prikazuje kao prugu aerosola koja se pruža iz Sahare, točno preko srednje Italije i preko Hrvatske. U dva sata tog jutra na Zadar se obrušilo čak 190 litara kiše po četvornom metru, dvostruka prosječna količina kiše za cijeli rujan.

U samo nekoliko trenutaka podivljale su bujice koje su gradske ulice pretvorile u podivljale rijeke, koje su mjestimično rovale ceste, poplivala je i gradska bolnica. Ljeto 2017. Hrvatska je po lošem zapamtila i na prijelazu iz srpnja u kolovoz, kada je val vrućina u jednom trenutku dosegnuo daleko rekordnih 42,2°C u hladu na splitskom aerodromu, te kada je Knin, također rekordno, danima bez prekida stenjao pod dnevnim maksimumima od 40°C i više, a ni drugdje nije bilo puno bolje.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.