Znanost
2778 prikaza

Napali mediteransku hranu - studija o njoj puna je grešaka

Dubrovačka tržnica
Grgo Jelavic/PIXSELL
Nakon ponovne re-evaluacije istraživanja došlo se do istog, revolucionarnog zaključka, ali mnogi više u to ne vjeruju

Golema studija provedena u Španjolskoj o dobrobitima Mediteranske dijete po srce i krvožilni sustav gotovo je povučena jer je bila prepuna metodoloških mana. No, nakon temeljite re-evaluacije znanstvenici su opet došli na isti zaključak - da je Mediteranska dijeta, bogata maslinovim uljem, ribom, povrćem i voćem - izrazito zdrava te da oni koji se tako hrane imaju manje šanse da obolijevanje od bolesti srca i krvožilnog sustava.

U gotovo filmskom nizu događaja studija koja je objavljena 2013. u New England Journal of Medicine proglašena jer "šlampavom" i "neuvjerljivom", a do tada je bila gotovo primjer uspješnog i važnog znanstvenog istraživanja. Nakon kritika, autori su svoje rezultate povukli te prošli tjedan objavili ponovnu analizu u istom znanstvenom časopisu.

Došli su, kažu, do identičnog zaključka, a to je da ta vrsta prehrane smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara za 30 posto i kod  najugroženijih skupina. No, niti ponovnom analizom svoga rada nisu uspjeli sve uvjeriti u zaključke.

"Ništa od onog što su učinili me nije uvjerilo da su rezultati točni", kaže dr. Barnett Kramer, sa državnog Instituta za rak.

Desetljećima su znanstvenici primjećivali kako stanovnici Mediterana u prosjeku manje pate od bolesti krvožilnog sustava, raka, generalno su zdraviji, rjeđe su (nekada) patili od pretilosti i dulje žive. Uzroci tome su, odavno se špekuliralo, način života, a posebno prehrana - maslinovo ulje, riba, povrće, voće, umjerene količine crvenog mesa Maslina MIT I LEGENDA Life Smrt mediteranske dijete - ljudi s mora sve deblji

No, tu je teoriju bilo gotovo nemoguće dokazati - izrazito je teško testirati bilo koju dijetu putem kliničkog testiranja. Sudionike je jako teško natjerati da se drže jednog plana prehrane, kao i nadgledati ih tijekom mjeseci ili godina, piše New York Times.

Originalnu su studiju u Španjolskoj radili dr. Miguel A. Martínez-González sa sveučilišta Navarra i njegovi kolege. Uključivala je 7.447 sudionika kojima je dodijeljena jedna od tri dijete - Mediteranska s barem četiri žlice maslinovog ulja dnevno, ista dijeta s barem tri šake orašastih plodova ili tradicionalna dijeta s gotovo nimalo masti i ulja. 

Nakon što su sudionike, i njihovo zdravlje, pratili pet godina, došli su do zaključka kako ima manje kardiovaskularnih problema u prve dvije grupe - Mediteranskom s uljem i Mediteranskom s orašastim plodovima.

Iako se laicima sve činilo kristalno jasno studija se prošle godine našla na listi kliničkih ispitivanja koja su "sumnjiva", a sakupio ih je dr. John Carlisle.

Sve je krenulo od toga da je statističar sa New England Journal of Medicine rekao kako "treba detaljno ponovno pogledati metodu prema kojoj su se regrutirali sudionici".

Randomizirano ili nasumično dodjeljivanje dijeta osobama uključenima u studiju mora biti ekvivalent "bacanju kovanice", kako bi ljudi u grupama bili prosječnih dobi, zdravlja, i osobina tj. sve bi skupine bile pokrivene u svakoj grupi.

Ako su sudionici raspodijeljeni nekim drugačijim sistemom onda znanstvenici ne mogu biti sigurni u rezultate, a svako naknadno ispravljanje samo pogoršava situaciju.

Dr. Martínez-González rekao je kako "postoje neke nepravilnosti koje se odnose na 10 posto sudionika". Jednoj bi osobi dodijelili, recimo, grupu s maslinovim uljem, a onda bi i ostatak obitelji te osobe automatski uključili u tu grupu, te time "razbili" randomizirano dodjeljivanje, a osim toga članovi obitelji dijele mnogo više od samo prehrane kada je riječ o faktorima koji mogu utjecati na zdravlje.

U svojoj ponovnoj analizi znanstvenici su naknadno prilagodili rezultate za 390 osoba koji su bili članovi kućanstava te nisu dodijeljeni grupama na pravilan način, no to je bio tek prvi u nizu problema.

Šećer Dragocjeni šećer Znanost Zaslađivači ili šećer - što je zaista zdravije?

Jedan od znanstvenika koji radi u jednom od 11 kliničkih centara koji je regrutirao sudionike radio je u malome selu gdje se veliki dio sudionika počeo žaliti jer "susjed dobiva maslinovo ulje, dok oni dobivaju samo nešto orašastih plodova", pa je on odlučio sve u selu dodijeliti istoj grupi time ponovno ugrozivši princip nasumičnosti.

"Nije mislio da je to važno pa nije prijavio", rekao je Martínez-González, a rezultati su morali biti dodatno prilagođeni za još 652 ljudi. Ponovna se analiza radila godinu dana u suradnji s dr. Miguelom Hernanom sa Harvarda.

No, zanimljivo je kako su na kraju svega ponovno došli do istog zaključka o benefitima tog načina prehrane. Martínez-González kaže kako su radili vikendima i na godišnjim odmorima kako bi spasili svoj profesionalni ugled.

"Jako su naivni. Bili su šlampavi i nisu niti bili svjesni da su šlampavi", kaže statističar dr. Donald Berry koji, tvrdi, obožava maslinovo ulje i orašaste plodove ali ne vidi da je dodatna analiza riješila ikakve probleme.

S njime se slaže još jedan statističar, dr. Bradley Efron sa Stanforda koji kaže kako ga rezultati ne bi ponukali da se na taj način hrani, dok pak niz kardiologa kaže kako će i dalje svojim pacijentima preporučivati tu vrstu prehrane te da "apsolutno ne vide mane u istraživanju koje bi pobile njezin zaključak".

  • nelson 11:18 23.Lipanj 2018.

    najbolja hrana je mediteranska.