Znanost
11737 prikaza

Najvažnija otkrića: Od izgubljenih gradova do groba Isusa

Egipat: Znanstvenici otkrili šupljinu dugu bar 30 metara unutar Keopsove piramide
DPA/PIXSELL
U pregled najvažnijih arheoloških otkrića godine neka su doista nevjerojatna

1. Izgubljeni grad Aleksandra velikog

Arheolozi u Iraku otkrili su grad koji je bio izgubljen više od 2000 godina. Za grad Qalatga Darband vjeruje se da ga je osnovao Aleksandar Veliki 331. godine prije Nove ere. 

Do otkrića je došao tim stručnjaka za arheologiju iz Iraka i Velike Britanije, predvođen stručnjacima iz Britanskog muzeja i to pomoću fotografija koje su snimile tajne službe. Šef cjelokupnog projekta John MacGinnis izjavio je povodom ovogodišnjeg otkrića ovo: 

"Smatramo da je ovaj grad bio užurban i da se nalazio na cesti iz Iraka prema Iranu. Možemo zamisliti kako je izgledalo kad su ljudi vinom opskrbljivali vojnike koji su tuda prolazili." 

Antički grad Qalatga Darband u Iraku, koji je osnovao Aleksandar Veliki 331. pne | Author: British museum British museum
Lokalitet je privukao pažnju arheologa otkako je CIA skinula oznaku tajnosti svojih satelitskih snimaka koje su napravili još u 60-ima. MacGinnis i društvo potom su uzeli dron i pažljivim pregledavanjem područja točno su odredili obrise zgrada koje stoljećima miruju ispod površine tla. To što su u okolici pronalazili grčke novčiće i kipove grčkih i rimskih božanstava, sve dotadašnje nalaze samo je potvrdilo.

2. Isusov grob je stariji nego se mislilo

Je li tamo između 30. i 33. godine Nove ere doista sahranjen Židov po imenu Isus Krist, koji je prethodno razapet, za to još uvijek ne postoje znanstveni dokazi, nego samo vjerski spisi. Međutim, najnovije arheološko otkriće ukazuje na to da je Bazilika Svetog Groba u Jeruzalemu stara najmanje 1700 godina, otprilike kao antička jezgra Splita. Do sada se smatralo da je bazilika stara oko 1000 godina, nakon što je potpuno uništena 1009. godine.

Bazilika svetog Groba | Author: RONEN ZVULUN/REUTERS/PIXSELL RONEN ZVULUN/REUTERS/PIXSELL
Arheolozi su na tom mjestu pronašli sloj antičkog morta između prirodnog vapnenca na kojem je izgrađena sadašnja crkva i mramora same crkve. Točno taj dio otkrića, antički mort, bio je dragocjeni pronalazak arheologa, jer su starost uzoraka datirali oko 345. godine, što otprilike odgovara povijesnim zapisima po kojima je rimski car Konstantin I. Veliki dao graditi izvornu baziliku od 327. do 335. godine.

3. 3000 godina star dvorac otkrili na dnu jezera

Uz najveće tursko jezero vezale su se brojne legende o potopljenom dvorcu, a nakon mjeseci pretraživanja, tim arheologa sada je napokon otkrio dvorac koji je star oko 3000 godina. Arheolozi sveučilišta  Van Yüzüncü Yıl deset godina su pretraživali dno jezera da bi sada s timom ronioca otkrili odlično očuvane ruševine. 

Vjeruje se da su spektakularne ruševine dio utvrde koju su pripadale Urartu civilizaciji koja je bila poznata i kao čuveno kraljevstvo Van, a svoj procvat je imala između 9. i 6. stoljeća prije naše ere. 

Potraga je urodila plodom te su otkrili da se utvrda proteže na površini dugoj jedan kilometar, a iako su pod vodom bile stoljećima, vidljivi dijelovi zidova visoki su između 3 i 4 metra.

4. Pronašli Atlantidu?

Kako bi riješio tu višestoljetnu tajnu, tim arheologa radio je dvije godine i koristio se digitalnim mapiranjem, podzemnim radarima, podvodnom tehnologijom i satelitskim fotografijama potopljena grada u blizini Cadiza, u južnom, dijelu Španjolske uz atlantsku obalu. Tamo, potopljenu u prostranim močvarama nacionalnog parka Donana, pojedini stručnjaci smatraju da postoji mogućnost da su pronašli drevnu Atlantidu.

Vaćani: Arheolozi uzimaju uzorke kostiju za slanje na DNA analizu u Veliku Britaniju | Author: Duško Jaramaz/Pixsell Duško Jaramaz/Pixsell
Stručnjaci vjeruju da je mitski grad potopio divovski tsunami, a osim toga pronašli su i čudan niz "memorijalnih gradova", koje su po uzoru na stradali grad gradili izbjegli stanovnici. To je znanstvenike uvjerilo da su bkkod Cadiza pronašli "glavni grad".

5. Bodež Tutankamona napravljen od izvanzemaljskih materijala

Tutankamonov bodež pronašao je 1925. britanski arheolog Howard Carter u zavojima mumije tinejdžerskog faraona koji je mumificiran prije 3300 godina. Porijeklo oštrice nehrđajućeg bodeža desetljećima je zbunjivalo znanstvenike, jer je takav rad od željeza bio rijedak u antičkom Egiptu. Uz to je pronađen i drugi bodež, izrađen od zlata.

Tutankomonova posmrtna maska | Author: Wikipedia Wikipedia
Ove su godine talijanski i britanski znanstvenici uz pomoć neinvazivne rendgenske tehnologije pregledali bodež te zaključili da je riječ o meteoritskom željezu.

- Očito je riječ o meteoritskom željezu zbog velikog udjela nikla, kao i prisutnosti kobalta - izjavila je autorica istraživanja Daniela Comelli te dodala da se radi o meteoritu "Kharga", koji je pronađen 240 kilometara zapadno od Aleksandrije u luci grada Amunie (tadašnjeg Mesa Matruha).

6. Otkrili selo iz ledenog doba

U Kanadi, na udaljenom otoku Triquet u Britanskoj Kolumbiji, arheolozi su pronašli ostatke prethistorijskog naselja čija se starost procjenjuje na 14.000 godina. Pronašli su alat koji su koristili za paljenje vatre, udice za ribolov, koplja za lov, te je savršeno jasno da je riječ o daleko najstarijem naselju do sada pronađenom u Sjevernoj Americi.

"Sjećam se, kad smo dobili podatke o starosti, da smo samo sjeli i stali razmišljati: 'O, to je tako staro, čovječe!' Ovakvo otkriće mijenja naše spoznaje o prvom naseljavanju kontinenta ljudima", prepričavala je povodom otkrića Alisha Gauvreau, doktorandica antropologije na Sveučilištu Victoria, koja je radila na istraživanju ovog nalazišta.

Otkriće naselja u Kanadi staro 14.000 godina | Author: CTV CTV
Koliko je naselje doista staro ilustrira to što je Zemlja tada još uvijek bila duboko u ledenom dobu. A postojanje ovakvog naselja pokazuje i kakvi su uvjeti vladali u tom dijelu svijeta, jer je očito da obala otoka na kojoj su ovi ljudi živjeli, nije bila stalno zamrznuta. 

Stvar postaje još zanimljivija s izjavom Williama Houstyja, pripadnika kanadskog urođeničkog naroda Heiltsuk. On je rekao da su njihovi plemenski starješine stoljećima prenosili priče o pradavnim stanovnicima te obale, očito upravo o ovim sada otkrivenim svojim precima iz prethistorije. "Čudesno je i pomisliti da su sve te priče preživjele tako dugo vrijeme da bi sada dobile arheološku potvrdu", kazao je.

7. U Keopsovoj piramidi pronašli tajnu sobu

Svrha tog praznog prostora je nepoznata, a budući da je nedostupan, ne zna se ni sadrži li neke dragocjenosti. Japanski i francuski stručnjaci objavili su otkriće nakon dvogodišnjih istraživanja tog slavnog kompleksa piramida u Gizi nedaleko Kaira. Koristili su se tehnologijom poznatom kao muografija kojom se otkrivaju promjene u gustoći unutar golemih kamenih struktura.

Egipat: Znanstvenici otkrili šupljinu dugu bar 30 metara unutar Keopsove piramide | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL
Otprije je poznato da se u piramidi nalaze tri goleme komore te niz hodnika i prolaza, od kojih je najpoznatija 47 metara dugačka i osam metara visoka Velika galerija. Novootkrivena struktura leži točno iznad galerije i sličnih je dimenzija, kažu stručnjaci.

"Ne znamo je li ta velika šupljina horizontalna ili nagnuta, ne znamo ni je li riječ o jednoj ili nekoliko povezanih struktura", kaže Mehdi Tayoubi iz instituta HIP u Parizu. "No ono u što smo sigurni je da ta velika šupljina doista postoji, da je impresivna i da je po nijednoj poznatoj teoriji nismo očekivali", dodao je.

 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.