Od samih početaka života na Zemlji ljudi vode borbu s raznim vrstama i oblicima bolesti. Danas u svijetu postoji čak 320 000 različitih vrsta virusa od kojih sisavci, uključujući i ljude, mogu oboljeti. Poražavajuća je činjenica kako su oni smrtonosni odgovorni za više od 15 milijuna smrtnih slučajeva svake godine, a do danas nisu otkriveni lijekovi kojima bi se izliječili. U nastavku vam donosimo viruse koji su još uvijek aktivni te su potencijalno opasnost i ljudima tjeraju strah u kosti.
Ebola
Prvi slučajevi ebole zabilježeni su 1976. godine, kada je virus istodobno pogodio Sudan i Kongo. Ebola se širi kontaktom krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama, odnosno tkivom zaraženih ljudi i životinja, a vjeruje se da su tropski šišmiši prijenosnici bolesti. Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, najveća i najopasnija epidemija započela je 2014. godine u zapadnoj Africi, a prema najnovijim podacima, ebola se ponovno pojavila prošle godine u Kongu te je do kolovoza ove godine zabilježeno 3 000 zaraženih i 2 000 preminulih osoba. Svjetska zdravstvena organizacija u srpnju 2019. godine proglasila je epidemiju ebole u Kongu globalnom prijetnjom. Ovaj virus, za koji ne postoji cjepivo, već desetljećima znanstvenicima zadaje probleme, a sve o njegovim počecima možete saznati u novoj hit seriji ''The Hot Zone'' (Vruća zona) National Geographica.
Serija se temelji na istinitoj priči o otkrivanju virusa ebole na američkom tlu koja je rađena prema istoimenoj uspješnici iz 1995. godine autora Richarda Prestona. Radnja prati veteranku američke vojske, Dr. Nancy Jaax (Julianna Margulies) i njezine kolege znanstvenike u pokušaju sprečavanja epidemije koja se pojavila kod čimpanzi u predgrađima Washingtona. Dr. Jaax kroz seriju dovodi sebe u smrtnu opasnost dok pokušava spriječiti epidemiju prije nego što se proširi na ljudsku populaciju.
SARS
Teški akutni respiratorni sindrom ili SARS zarazna je bolest koja se prvi put pojavila 2002. godine u kineskoj pokrajini Guangdong te je u manje od godine dana iza sebe ostavila 8 096 oboljelih i 774 preminulih. Početni simptomi ove bolesti slični su gripi, a do danas nije otkriveno cjepivo protiv bolesti. Najefikasniji način borbe protiv epidemije jesu izolacija i karantena te su oboljeli često izolirani u prostorijama s negativnim tlakom. Od svibnja 2006. godine širenje SARS-a u potpunosti je zaustavljeno, iako se ne smatra istrijebljenim jer još uvijek može biti prisutan među životinjskim vrstama.
HIV
Virus humane imunodeficijencije, poznatiji kao HIV, smatra se najsmrtonosnijim virusom modernog doba. Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, danas s HIV-om živi 37,9 milijuna ljudi, a samo je prošle godine u svijetu preminulo 770 000 ljudi. Ovaj virus prenosi se nezaštićenim spolnim odnosom od osobe koja je inficirana, krvlju te s majke na dijete prilikom poroda. Prema podacima Registra za HUV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2017. godine preminulo je 265 osoba. Također, mnoge svjetske zvijezde preminule su upravo od posljedica ove bolesti, poput pjevača grupe Queen, Freddieja Mercuryja.
©National Geographic
Virus Zapadnog Nila
Ovaj virus prenose komarci koji se nalaze u umjerenim i tropskim regijama svijeta, a prvi slučaj identificiran je u Ugandi. Virus Zapadnog Nila u početku nije predstavljao prijetnju za ljude sve do 1994. godine, kada je izbio u Alžiru. Od tada se globalno proširio te je 2012. godine u SAD-u ubio 286 ljudi. Znanstvenici još uvijek nisu uspjeli razviti cjepivo, a jedini način borbe protiv ovog virusa jest izrada učinkovitih programa suzbijanja komaraca. Virus Zapadnog Nila u Hrvatskoj se prvi put pojavio 2012. godine, a od tada je zabilježeno više od stotinu oboljelih. U 2012. godini potvrđeno je šest slučajeva zaraze, godinu kasnije 20, zatim po jedan godišnje, da bi se sa osam u 2017. došlo do čak 63 laboratorijski potvrđenih slučajeva zaraze u 2018. godini. Ovi nam podaci govore kako nam bolesti dalekih zemalja i nisu više tako daleke.
Marburg
Ovaj virus prvi je put identificiran prije 52 godine, kada je došlo do manje epidemije među laboratorijskim radnicima u Njemačkoj koji su bili u kontaktu sa zaraženim majmunima iz Ugande. U prvoj epidemiji smrtnost je iznosila 25%, dok se 2005. godine ta brojka povećala na više od 80%. Simptomi Marburga vrlo su slični onima ebole po tome što mogu izazvati hemoragičnu groznicu (karakteriziraju je visoka temperatura i krvarenje u cijelom tijelu), koja često vodi do zatajenja organa i smrti. Posljednji slučaj epidemije zabilježen je 2017. godine u okrugu Kween u istočnoj Ugandi.
