Znanost
563 prikaza

Na korak smo od 'dizajnerskih beba' bez bolesti

Bebe
Thinkstock
Mijenjanje DNK ljudskog embrija je 'moralno dopustivo' ako je u najboljem interesu budućeg djeteta

Stvaranje beba čiji je DNK izmijenjen kako bi, prema procjeni njihovih roditelja, živjeli najbolji mogući život dobilo je zeleno svijetlo od vodećeg etičkog tijela u Velikoj Britaniji.

Neovisno tijelo imena "The Nuffield Council on Bioethics" reklo je kako je to "moralno dopustivo" ako je u najboljem interesu budućeg djeteta te ako ne "nadodaje na već postojeće nejednakosti u društvu", piše Guardian.

Njihov izvještaj ne zaziva mijenjanje zakona u Velikoj Britaniji, već potiče da se istraži sigurnost i efikasnost takvog pristupa, utjecaj na društvo i potencijalne implikacije.

"Naša je vizija kako je "uređivanje" genoma nije neprihvatljivo samo za sebe. Nema razloga da to odmah prekrižimo", kaže Karen Yeung, profesorica prava, etike i informatike na sveučilištu Birmingham.

Istraživanje ljudskog genoma 12/50 top ideja Znanost Sekvenciranje gena bit će kao odlazak liječniku opće prakse

No, izvještaj je odmah kritiziran od strane lobista koji tvrde kako je ovo ulazak na mala vrata nekontroliranog genetskog inženjeringa na ljudima te svojevrsnoj eugenici.

S novim procedurama znanstvenici mogu modificirati genetski kod u spermi, jajašcima i embrijima, i dramatično promijeniti budućnost razvoja djeteta.

Iako zakoni u Velikoj Britaniji i dalje brane "stvaranje" genetski izmijenjenih beba, znanstvena istraživanja pokazuju kako bi to mogao biti početak iskorjenjivanja teških genetskih bolesti.

Protivnici kažu kako je također postalo jasno da ispravljanje nekih gena često uništi neke druge gene, te da je rizik i dalje punpo prevelik.

Modificiranje gena može voditi stvaranju "dizajnerskih beba", gdje se genetski kod embrija kreiranih kroz klasičnu umjetnu oplodnju modificira da bude najprivlačniji roditeljima - od spola, izgleda, do boje očiju - to su navodni najčešći upiti.

"Ovo nije to već pokušaj roditelja da svojim potomcima omoguće najbolji mogući početak života", kaže Jackie Leach Scully, profesorica socijalne etike i bioetike sa Newcastlea, i jedna od autorica izvještaja.

Upozorava kako bi jedan od slučajnih i neželjenih posljedica mijenjanja zakona (posebno naglog) bilo i to kako bi oni koji bi se rodili s nekim problemima ili bolestima bili marginalizirani.

DNK 20/50 top ideja Znanost 10 tona DNK dovoljno za spremiti sve podatke na svijetu

"Potpuno nam je jasno da je potrebna diskusija u društvu, i da je ovo tek početak", kaže Leach Scully za Guardian. U slučaju da se zakoni zaista izmjene svaki bi slučaj, jedan po jedan, trebalo ocijeniti samostalno etičko vijeće.

U mišljenjima se razlikuju i znanstvenici, ne samo građani.

"Jasno je da društvo treba zaštiti, ali ovo je korak prema budućnosti gdje bebe ne moraju umirati radi teških genetskih bolesti", kaže George Church, genetičar sa Harvarda.

S druge strane genetičarka iz Kalifornije, Marcy Darnovsky, kaže da je "put u pakao popločen dobrim namjerama".

"Uvijek krene s altruizmom, ali činjenica je da ovo vodi u nejednakosti, a zapravo su prostrli crveni tepih za kozmetičke intervencije u gene gdje ćemo se dijeliti na one koji su "modificirani" i one koji "nisu poboljšani", kaže Darnovsky

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.