Znanost
2269 prikaza

Mora kuhaju: U 2018. bila su najtoplija u povijesti

Tsunami
Getty images
Svake sekunde oceani upijaju energiju kao iz pet A-bomba iz Hirošime, a povijest će nekima užasno strogo suditi

Prošla godina bila je najtoplija ikada izmjerena, čime se nastavio trend povećanja temperatura na Zemlji, što je direktna posljedica čovjekovog ispuštanja stakleničkih plinova. Oceani su ključni za mjerenja. Oni upijaju više od 90 posto topline koja se zadržava u atmosferi uslijed globalnog zatopljenja prouzročenog zagađenjem stakleničkim plinovima, što znači, ako želite izmjeriti zagrijavanje Zemlje, onda baš morate mjeriti zagrijavanje oceana.

Postoje i drugi načini praćenja klimatskih promjena, ali niti jedan nije tako vjeran kao oceani. Temperature zraka su u medijima najčešći podatak kojim se dokazuje globalno zagrijavanje, ali su one vrlo nestalne, promjenjive. Trend sve viših temperatura zraka dugoročno je doista nesporan, ali ako se gleda svaka godina zasebno, u slučaju nekih od njih ipak se može dogoditi da bude hladnija od one prethodne.

Požari oko Atene Pola stupnja Znanost Zatopljenje od 1,5 °C mnogim Hrvatima je život ili smrt

Zato su u mjerenjima ključni oceani, jer nam oni otkrivaju jasnu sliku. Posljednjih pet godina bilo je najtoplijih otkako postoje mjerenja. Brojevi su ogromni: samo u 2018. dodatno zagrijavanje oceana u odnosu na prosjeke od 1981. do 2010. iznosilo je 196.700.000.000.000.000.000.000 džula. Trenutna stopa zagrijavanja oceana energetski je ekvivalentna energiji koja bi se oslobodila eksplozijom pet nuklearnih bombi kakve su poharale Hirošimu svake sekunde.

Rezultati mjerenja objavljeni su u znanstvenom žurnalu Advances in Atmospheric Sciences u članku Lijinga Chenga i njegovih kolega s Instituta za atmosfersku fiziku u Kini. Među njegovim suradnicima (od kojih je jedan bio i autor ovog članka John Abraham) našli su se znanstvenici iz cijelog svijeta. Članak u žurnalu je pritom uključio i dijagram koji pokazuje kretanje količine topline u oceanima još od kraja 1950-ih, pri čemu se vidi stalni rast.

 | Author: Advances in Atmospheric Sciences Advances in Atmospheric Sciences

Zagrijavanje oceana nepobitan je dokaz globalnog zagrijavanja, a posljedice zagrijanih oceana su stvarne. Prvo, toplija voda se širi, što dovodi do podizanja razine mora. Oko trećine rasta razine oceana posljedica je takvog širenja uslijed toga što su oceani upili toplinu. Znanstvenici očekuju oko jednog metra rasta razine mora do kraja stoljeća, što bi bilo dovoljno da u zbjeg natjera 150 milijuna ljudi diljem planeta. Zagrijane vode dovode i do sve silovitijih oluja.

U SAD-u smo nedavno vidjeli uragane kako prelaze preko ekstremno toplih oceanskih voda, što ih je dodatno napunilo energijom i dovelo do još gorih šteta koje su uzrokovali. Snažnije postaju i druge oluje. Sve obilnije kišne oborine diljem svijeta čine sve češćima poplave. Pojednostavljeno, naše ispuštanje stakleničkih plinova prouzročilo je pogibanje ljudi i uništenje imovine. Odgovorni smo svi, ali će povijest posebno strogo suditi onima koji su pobijali znanost i rješenja problema.

Prelog: Vodostaj akumulacijskog jezera Dubrava smanjen za 2,5 metra Nespremni za sutra Znanost Klimatski izvještaj: Slavonija i Baranja postat će pustinje

Nisu samo ljudi ti koji trpe i koji će trpjeti u budućnosti. Zagrijavanje oceana uzrokuje zaprepašćujuće probleme po život u morima, posebno u slučaju koraljnih grebena. Ako nastavimo zagrijavati planet, možemo očekivati gubitak najvećeg dijela tih grebena. Možemo već sad predvidjeti i sve manje riba i života u morima općenito. Mi znanstvenici zvučimo poput pokvarene ploče, koja preskače.

Svake godine predstavljamo znanstvene dokaze i pozivamo na djelovanje. Pritom nije učinjeno niti približno koliko je neophodno. Klimatske promjene još uvijek možemo zaustaviti, ali moramo djelovati istog trenutka. Imamo sva sredstva koja su nam potrebno da u tome uspijemo i jedino što nemamo je volja da to i učinimo.

Članak je u cijelosti preuzet s Guardiana, od autora koji je ujedno i jedan od suradnika znanstvenog istraživanja objavljenog u znanstvenom žurnalu Advances in Atmospheric Sciences.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.