Znanost
5820 prikaza

Misterij zelenog leda: Nitko ne zna kako nastaje

Zeleni ledenjak
Screenshot Youtube
Antarktikom plove zeleni ledenjaci, a nitko još nije uspio proniknuti otkud im boja

Zeleni su ledenjaci dio mitologije Antarktike. Od 18. stoljeća, istraživači su primijetili neobične zelene gromade na rubu svijeta. Misterij zelenog leda znanost muči preko 200 godina, ali sada je ekipa sa Sveučilišta Washington na putu da riješi misterij.

Led se najčešće doima bijelim ili plavim radi toga kako voda apsorbira druge boje vidljivog spektra. Znanstvenici su imali neke teorije o zelenom ledu, no glaciolog Stephen Warren ima novu teoriju. Željezni oksidi, isti oni koji stvaraju smeđu i crvenu rđu, sante leda čine smaragdnima.

Ako je ta teorija važeća onda ona radi mnogo više od toga da samo rješava misterij. Željezo zatvoreno u ledu možda predstavlja ključni korak koji nedostaje u hranidbenom lancu. Sante bi se željeza "dočepale" tijekom formacije, a željezo bi došlo s dna Antarktike. Onda ledene sante nose željezni prah u ocean, gdje se njime hrane fitoplanktoni, mikroskopski organizmi kojima se hrane kitovi, zooplanktoni i meduze, te druge vrste podvodnih vrsta.

Bruntova ledena ploča iz zraka Uništenje klime Znanost Topljenje Antarktike: Odlama se ploča kao tri Zagreba

"To je kao nošenje paketa u poštu. Santa može željezo donijeti daleko u ocean, rastopiti se i predati ga fitoplanktonima koji ga koriste kao nutrijent. Uvijek smo mislili da su zelene sante samo kuriozitet, ali sada mislimo da su možda stvarno važne".

Za Warrena je to putovanje započelo 1988. Tada je uzeo uzorak sa zelenog ledenjaka blizu istočne Antarktike. 

"Kada smo se popeli na ledenjak nije najupečatljivija bila niti boja, negoli čistoća. Nije bilo balončića, bilo je jasno da to nije običan ledenjak", kaže Warren.

Činjenica da nema balončića je jako neobična. Gotovo uvijek postoje džepići zraka, no ledenjaci koji nastaju drugim procesom to nemaju, a i tamnije su boje.

Rupa u lednom pokrivaču Antarktike Rekordno bušenje Znanost Izbušili najdublju rupu ikad na Antarktici - dva kilometra

No, to i dalje ne objašnjava zelenilo. Na početku je mislio kako je to možda otopljen ugljik, no on je žut. A žuto i plavo, na kraju krajeva - čine zeleno. No testovi su pokazali kako ima jednako ugljika kao i svaki drugi prosječni ledenjak.

Godine 2016. studija koju je vodila Laura Herraiz Borreguero na sveučilištu Southampton ponudila je rješenje. Njezino istraživanje pokazalo je kako zeleni ledenjaci imaju 500 puta više željeza.

To je pak dovelo do novog problema, otkuda dolazi sve to željezo. Sada misle da je to glacijalni mulj (ili "brašno"), sediment finiji od pijeska kojeg raznosi voda. On je zamrznut diljem svijeta u ledenjacima, ali dodatak željeza je možda onaj sastojak recepta koji ledene sante na Antarktici čini zelenima.