Tupa bol kao da joj se cijepa glava, sve uz zamagljeni vid, povraćanje i svjetlo u njenoj spavaćoj sobi koje se pretvorilo u izvor najgore agonije. Lauren Sharkey povijesni pregled migrene za BBC je započela vlastitim iskustvom s užasom koji u nekom trenutku tijekom života pogađa svaku petu ženu. Migrena nije isto što i glavobolja koju se da riješiti s jednim ili dva paracetamola.
Ovdje je riječ o nečemu što nas može ozbiljno ometati u normalnom životu, usto s nerazjašnjenim uzrocima, potencijalno hormonalnim ili uslijed abnormalne moždane aktivnosti. Istraživanje koje je provedeno po 195 zemalja svijeta od 1990. do 2016. pokazalo je da su napadaji migrene drugi najveći uzrok za nesposobnost za rad u duljini izgubljenih godina. A to onda znači velike ekonomske štete zbog 25 milijuna ljudi koji su uslijed migrene svakog dana previše bolesni da bi radili.
Kod muškaraca učestalost migrene je jedan kod 15, dok kod žena po jedna koja pati od migrene dođe na svakih pet žena. Razlog ostaje nejasan, iako, istraživanje Sveučilišta Arizone objavljeno u travnju 2018. sugerira da postoji određena veza između visokih razina estrogena i niskih razina enzima NHE1, pri čijoj nedovoljnoj prisutnosti u tijelu dolazi do intenzivnijih signala boli. Intrigantno je da su migrene, unatoč tolikoj učestalosti, nerazmjerno slabo istraživane i u njihovo istraživanje se ulaže nerazmjerno malo novca.
U Europi od svih neuroloških stanja, istraživanja migrene najslabije se istražuju. U SAD-u migrena pogađa 15 posto građana, a istraživanja su u 2017. dobila pukih 22 milijuna dolara. Astma, koja pogađa upola toliko ljudi, dobila je 13 puta više novca, dijabetes koji pogađa dvije trećine toliko ljudi dobio je 50 puta toliko; 1,1 milijardi dolara.
Velike su to razlike koliko god da stoji argument da su i astma i dijabetes opasni po život. Međutim, ima tu i drugih nelogičnosti. Većina istraživanja migrene na životinjama odnose se na istraživanja nad mužjacima, što ukazuje na mogućnost da su liječnici povijesno skloni podcjenjivati bol kod pacijentica.
Povijest
Povijesni zapisi o migreni spadaju među najstarije medicinske. Staroegipatski zapisi još iz 1200. prije Nove ere navode simptome migrene. A i Hipokrat je pisao o vizualnim poremećajima i povraćanju uslijed glavobolja. Ipak, prvi koji je zasigurno znao o čemu je pisao bio je Aretaios iz Kapadokije koji je opisao i bol u samo jednoj strani i razdoblja bez bolova. Sve još u drugom stoljeću. A onda je došao Srednji vijek i onaj tko je s migrenom dopao liječnicima, mogao je samo poginuti.
Primjenjivala se trepanacija, bušenje lubanje kako bi se pustili na slobodu zli duhovi, što se inače primjenjivalo i pri mentalnim poremećajima. Osim toga bilo je tu i puštanja krvi i češnjaka ostavljanog u hramu i sličnih metoda "liječenja". Doba kad se počela primjećivati veća učestalost migrena kod žena bilo je 19. stoljeće. Tadašnji liječnici vjeroval su da uzrok leži u umu i opisivali su ga kao "poremećaj majki u nižim klasama" čiji je um oslabio uslijed previše rada, premalo sna, previše dojenja i slabe ishrane.
Žene koje su se često žalile na glavobolje često su ismijavali, nazivali histeričnima, prišivajući im stigmu neuroze što se održalo sve do danas. "Dugo vrmeena migrenu se smatralo bolesti modernog luksuza, nečime što pogađa inteligentnu višu klasu muškaraca i žena", kazala je Joanna Kempner, profesorica sociologije na Rutgersovom sveučilištu.
"Za ljude takvoj porijekla smatralo se da imaju delikatan nervni sustav koji posebno muškarce navodi da se bave umjetničkim i znanstvenmi područjima. Naravno da se za žene vjerovalo da su puno ograničenijih kapaciteta za intelektualni rad i za posljedicu su češće trpjele preopterećenje svog 'delikatnog nervnog sustava'."
U tom smjeru razmišljao je i otac moderne medicine glavobolje, američki neurolog Harold G. Wolff. Smatrao je da su muškarci ambiciozniji i uspješniji, da migrene trpe samo kad su umorni. Za žene je tvrdio da napadaje migrene dobivaju zato što su nesposobne preuzeti svoje ženske uloge, posebno kad je riječ o seksu. Tvrdio je da njegove pacijentice seks prihvaćaju u najboljem slučaju racionalno kao svoju bračnu dužnost, nezadovoljne njime. Kempner navodi da je do kraja 20. stoljeća migrena postala skoro pa sinonim za neurotičnu kućanicu, čak su i neki rječnici migrenu koristili kao sinonim za suprugu.
Um ima veze
Ne može se osporiti da se čini da postoji nekakva veza između poremećaja glavobolje i mentalnog zdravlja. Primjerice, veliko podudaranje između migrena i bipolarnog poremećaja. Ispalo je i da ljudi s migrenama 2,5 puta češće od ostlih pate od generaliziranog anksioznog poremećaja, da depresivni ljudi imaju triput veće šanse razviti migrene od ostalih. Jedna studija utvrdila je i to da jedan od šest ljudi koji pate od migrena ozbiljno razmatra samoubojstvo, što u općoj populaciji iznosi oko 10 posto.
"Ne iznenađuje da su anksiozniji oni ljudi koji nisu sigurni kad će migrena udariti sljedeći put, da će bol utjecati na posao i obiteljske dužnosti", kaže Esme Fuller Thomson, direktorica Instituta za život i starenje na Sveučilištu u Torontu. A i depresija se može produbiti ako se na nju nastavi osjećaj bespomoćnostikoji često hvata ljude s migrenom.
"Mnogi ljudi u nerologiji i društvu smatraju migrenu benignom bolesti. To nije rak, to nije Parkinsonova bolest. Ali ako pogledate kakav utjecaj migrena ima na društvo i na pojedinca, to ipak jest veliki problem", kazao je Messoud Ashina, danski vodeći stručnjak za migrenu. Amaal Starlin s Klinike Mayo priznaje da neki specijalisti migrene ne smatraju "pravom neurologijom".
U skladu s time mnogi smatraju da je ulagati istraživanja u takvo što "luksuz", a ne nužnost. Među nizom problema u razumijevanju migrene, krije se i prevladavajuće shvaćanje da je riječ o "ženskom" stanju. Žene, usto, dokazano imaju puno više prepreka da svoje bolove prikažu kao ozbiljne, a to onda znači i teže dolaženje do prave dijagnoze nego muškarci.
Uobičajeno stanje
"Glavobolja je najuobičajeniji simptom kod neuroloških pacijenata, ali takav koji se neurologe najmanje poučava. To je kao da obrazuješ električara, a ne kažeš mu ništa o žarulji", piše Kempner u svojoj knjizi o migreni i spolovima. Moguće je da rješenje napokon postoji; injekcija koja se zove Erenumab, preporučena za primjenu jednom mjesečno, takva koja blokira receptore u mozgu odgovornih za aktiviranje napadaja migrene. Sličan lijek je FDA odobrio i u svibnju 2018.
