Antarktički Krvavi slapovi s pravom nose takvo ime. Daleko na jugu našeg planeta, bjelinu ledenjaka Taylor krasi crvenilo pa izgleda kao da sami led krvari. Željezo u vodi, koje u dodiru sa zrakom oksidira i daje slapovima njihovu prepoznatljivu crvenu boju, dolazi duboko ispod leda, piše New Scientist i dodaje da čitavom procesu pomažu mikrobi iz vode.
"Ta voda nije samo jedinstvena pojava. To su prava vrata u podzemlje Antarktike", rekla je Jill Mikucki za sveučilišta u Knoxvilleu. Zanimljivo je da su znanstvenici ranije otkrivali tekuću vodu u ledu, ali ovo je prvi put da su sigurni da su otkrili pravo rezervoare u zemlji i to rezervoare vode bogate životom. Sami Krvavi slapovi su nevjerojatno rijetka pojava i događaju se tek nekoliko puta u desetljeću. Znanstvenici vjeruju da voda izlazi na površinu zbog promjene u količini leda što dovodi do promjena pritiska na tlo.
Mikucka i suradnici sada su otkrili da bi ispod stotina metara leda mogao postojati čitav sustav podzemnih rezervoara vode. Nakon što su velikim senzorima promatrali određene fizičke karakteristike doline zaključili su da dvjestotinjak metara ispod površine tla, i nekoliko stotina metara leda, nalaze se ogromni rezervoari vode koji se protežu daleko ispod površine mora. "Ovo je definitivno najmanje istražena komponenta sustava vode našeg planeta zato što se nalazi ispod leda", kaže Slawek Tulaczyk sa sveučilišta u Kaliforniji.
Ta voda je hladna, duboko zakopana i čak dva puta slanija od okolnog mora, ali kako pokazuju Krvavi slapovi, vrlo vjerojatno je bogata životom. Upravo ta voda mogla bi biti objašnjenje bogatog života u priobalnom području Južnog Oceana. Pretpostavlja se da brojni mikrobi izlaze na površinu i tamo razgrađuju tisuće tona željeza iz stijena što dovodi do bujanja algi i riba u priobalnom području.
Međutim, kako upozorava Mark Moore sa sveučilišta u Southamptonu, taj proces još uvijek nije definitivno dokazan i moguće je da postoje puno jednostavnija objašnjenja od dubinskih izvora vode bogate životom.
