Genetičari u Kini nadomak su probijanja posljednje granice zazora pred genetičkim modificiranjem organizama, najavili su projekt rađanja ljudskih beba čiji bi DNK bio ciljano izmijenjen. MIT Technology Review prenio je da su na internetu osvanuli medicinski dokumenti o tome da skupina znanstvenika s Južnog sveučilišta za znanost i tehnologiju iz Šenžena okuplja parove dobrovoljaca kako bi njihovim bebama izmijenio DNK. Cilj ovog projekta je pokušati na svijet donijeti djecu koja bi bila otporna na HIV, velike boginje i koleru.
Kineski genetičari do toga namjeravaju doći eliminiranjem gena CCR5, što pak namjeravaju postići prije nekoliko godina otkrivenom revolucionarnom metodom genetske modifikacije CRISPR o čemu je pisao i Express. Svjetska znanstvena zajednica još od 2015. godine apelira na kineske kolege da ne diraju u ljudski DNK na ovaj način, još otkako su tada po prvi put u laboratoriju uspjeli dobiti ljudske embrije s izmijenjenim DNK, te su objavili da im je kao sljedeći korak cilj na svijet donijeti genetski modificiranu djecu.
Ovakav genetski inženjering na ljudima u IVF centru tada je još uvijek bio tek teoretska mogućnost. Danas se, međutim, čini da su kineski znanstvenici, unatoč svim etičkim i raznim drugim kontroverzama, nadomak uspjehu. Koliko je riječ o vrlo spornom pitanju pokazuje i to što je novinar MIT Technology Reviewa telefonski dobio voditelja projekta, mladog znanstvenika Hea Jiankuija, kako bi ga pitao je li to što se tvrdi da on i njegovi suradnici rade istina, da bi mu ovaj odbio odgovarati i komentirati bilo što.
Ono što proizlazi iz objavljenih dokumenata jest da genetske testove provode na embrijima starima do šest mjeseci. AP je pak objavio Jiankuijevu izjavu, uz navodnu snimku samog poroda, da je on već uspio dovesti do kraja, do uspješnog poroda, prvo doista genetski modificirano dijete. Ovakvo što definitivno bi značilo nevjerojatan znanstveni pothvat u genetici, jer bi se time otvorio put za eliminiranje mnoštva bolesti, u prvom redu onih genetskih.
S druge strane većina znanstvenika diljem planeta upozorava da bi se time otvorio prostor krajnje opasnim zloupotrebama tehnologije u smislu dizajniranja djece, pa čak i jednog oblika eugenike. Vijesti, iako neprovjerene, o tome da je jedna skupina znanstvenika u Kini uspjela dovesti na svijet genetski izmijenjene ljude pada neposredno prije održavanja drugog Međunarodnog samita o nadopunjavanju ljudskog genoma u Hong Kongu.
Na skupu znanstvenici trebaju raspraviti treba li čovječanstvo uopće mijenjati vlastiti genom, te ako da, na koji točno način. He je, inače, mladi znanstvenik koji je postdoktorski studij završio na Stanfordu u SAD-u, da bi se potom vratio u Kinu u sklopu vladinog "Plana 1000 talenata". Sudionici samita čini se da su ostali sasvim zatečeni sadašnjim navodnim otkrićem Hea.
"Do sada još nikada nismo učinili nešto što bi promijenilo gene ljudske rase i što bi se prenosilo s generacije na generaciju", komentirao je biolog David Baltimore, bivši predsjednik Kalifornijskog instituta za tehnologiju koji će voditi samit od 27. studenog ove godine.
Poseban problem genetskog modificiranja ljudi je i opasnost od pojave neželjenih mutacija koje bi se mogle ispoljiti tek nakon rođenja i razvoja djece. MIT TR navodi da jedan od znanstvenih dokumenata koji spominje planove s genetskim modificiranjem embrija, tvrdi da su stanice jednog embrija izmijenjene u nekoliko smjerova. MIT TR citira Fjodora Urnova s Altiusovog instituta za biomedicinske znanosti koji je objasnio u čemu je točno problem s motivima i praksom ovakvog istraživanja.
"Za žaliti je i za zabrinuti se što je ova moćna i korisna tehnika upotrijebljena tamo gdje uopće nije neophodna", kazao je.
Kvaka je u tome što se na nekim drugim mjestima u svijetu provode uznapredovala istraživanja pri kojima se, primjerice u svrhu razvijanja otpornosti na HIV, istražuju mogućnosti mijenjanja DNK odraslih ljudi. Rekao je da je zadiranje u inženjering gena ljudi na ovakav način vrlo teško objasniti, te da, uza sve ono prije, ovakve stvari u predodžbi javnosti mogu dovesti u pitanje cijelo jedno desetljeće napretka u tretiranju odraslih i djece kako bi se iskorijenile postojeće bolesti.
On je prošle godine opisao iskustva genetskog inženjeringa na miševima, majmunima, čak i na 300 ljudskih embrija. Tehnologija CRISPR danas još uvijek sa sobom, smatra se, nosi rizik slučajnog unošenja neželjenih genetskih promjena, odnosno mutacija.
Urnov je tada, doduše, rekao da je u njegovim istraživanjima takvih slučajeva do sada bilo ekstremno rijetko, ako ih je uopće i bilo. U svakom slučaju, s poslovnog gledišta, upozorava on, ako bi se ispostavilo da prvo dijete rođeno genetskim inženjeringom pomoći CRISPR-a nije zdravo, to bi uništilo povjerenje investitora u tvrtke i "najmanja pogreška mogla bi uništiti cijelo ovo područje".
