Znanost
12299 prikaza

'Kamenje gladi' izronilo iz rijeka - upozoravaju na suše

"Kamenje gladi", našlo se u rijekama Njemačke i Češče na suhom uslijed suše
1/8
Norbert Kaiser/ CC BY-SA 3.0
Alarmi za glad, bolesti, smrt... Ostavili su nam ih preci prije puno stoljeća da nas upozore što nas čeka

To su poruke iz prošlosti, najozbiljnija upozorenja ljudi iz davnih stoljeća, koji su istrpjeli umiranje od gladi, sušu i bolesti, svojim potomcima na znakove da i njih čeka isto. "Onaj tko me je nekoć gledao, plakao je. Onaj koji će me opet vidjeti, opet će plakati", natpis je na stijeni u rijeci Labi kod češkog grada Decina u pograničnom području prema Njemačkoj. Na stijeni su uklesane godine: 1616., 1746., 1790., 1800., 1842., još nekima između, čak i iz godina 1417. i 1473. koji se jedva razaznaju.

"Kamenje gladi", našlo se u rijekama Njemačke i Češče na suhom uslijed suše | Author: Dr. Bernd Gross/ CC BY-SA 3.0 Dr. Bernd Gross/ CC BY-SA 3.0

Takvih stijena Nijemci i Česi nagledali su se ovog ljeta mnoštvo po svojim rijekama koje su ostajale bez vode u koritima. Riječ je o "kamenju gladi", "Hungersteine", oznakama da je vodostaj rijeke pao dotle da to niti priroda niti poljoprivreda ne mogu istrpjeti, a sada, u 21. stoljeću, i ove drevne poruke opominju čovječanstvo pred klimatskim promjenama i bijedi koja mu prijeti.

Diljem srednje i zapadne Europe ljeto je bilo ekstremno sušno, na Labi je vodostaj mjestimično bio i minus devet metara u odnosu na razine poplave iz ljeta 2002., Dunav je kroz Mađarsku prestao biti plovan jer nije bilo dovoljno vode. U Budimpešti su se usred korita ukazali sprudovi koji su inače dno ove jedne od najvećih rijeka svijeta.

Kraća verzija natpisa, "Onaj koji me je vidio, plakao je", pojavljuje se često diljem Češke i Njemačke; po rijekama Laba, Rajna, Weser, Mosel, Spree te još nekima manjima.

Požri u Dalmaciji Klimatske promjene Znanost Požari budućnosti: "Cijela Hrvatska" će gorjeti

Najstariji danas poznati natpisi, zahvaljujući sušama posljednjih godina, potječu s početka 15.stoljeća, stari su 600 godina. Prema dokumentima iz lokalnog arhiva u Pirni, mjestu na Labi s njemačke strane njemačko-češke granice, tamo je u koritu Labe postojao jedan "kamen gladi" iz čak 1115. godine, pa su znatiželjnici ovog ljeta intenzivno tragali za njim.

Kamen s upozorenjem starim 900 godina nisu pronašli, pa mnogi smatraju da ga je Laba naprosto isprala, jer ove godine razine vodostaja toliko su se spustile da su na suhom ostale kompletne stijene s oznakama iz godina gladi, suše i smrti. Kamen iz Decina, primjerice, daleko najbogatiji oznakama niskih vodostaja iz raznih godina, navodi čak 12 zabilježenih razina s oznakom godine, počev od one katastrofalne "megasuše" iz 1417.

Unatoč tako dugom mjerenju, ovog ljeta ta stijena ostala je sasvim na suhom, odnosno, razina Labe kod Decina pala je toliko da se spustila i nešto niže od samog dna stijene.

Pregled temperaturnih ekstrema za ljeto 2018. | Author: Robert Rohde/Berkeley Earth Robert Rohde/Berkeley Earth

Ovaj "kamen gladi" lokalna je turistička atrakcija kao jedna od najstarijih i najbogatijih hidroloških oznaka u Srednjoj Europi. Samo, dok se turisti danas dive ovom kamenju onih ljeta kad se ukažu, a ukazuju se sve češće, u prošlosti su emocije bile sasvim drugačije.

U jugoistočnom njemačkom gradiću Meissenu lokalni kroničar Johann Friedrich Ursinuss napisao je 1790. godine ovo: "Kod Meissena, nedaleko od ušća Triebischa u Labu na vidjelo su izišla razna kamenja s oznakama godina, čak i jedan iz 1654. kada je uslijed vrlo vrućeg vremena presušila sva voda..."

Za suše iz pojedinih godina razne znanstvene studije opisuju da bi se dogodilo prvo to da su se polja sušila, da su patile i domaće životinje, uslijed čega je dolazilo do gladi. Slijedilo je takvo padanje vodostaja da su cijele rijeke bivale nepogodne za teretni promet brodovima, nestajalo bi apsolutno svih namirnica i materijala za proizvodnju što je dovodilo do potpunog ekonomskog i društvenog raspada.

Metković, poplava 2010. Klimatske promjene Top News More će rasti do 10 metara, pogledajte Jadran 2100.

Što se ove godine tiče, diljem svijeta priroda trpi posljedice klimatskih ekstrema. Po Skandinaviji su harali šumski požari unutar polarnog kruga kao posljedica temperatura sve do 35°C. Na Arktiku, posebno sjeverno od Grenlanda otapa se led koji se nije otapao nikada.

Zapadna Europa, od Skandinavije sve do Gibraltara na jugu, tjednima je trpjela vrućine s temperaturama prema 50°C u hladu. Nature je primijetio da je ova suša specifična po tome što je na do sada neviđeni način temeljito isušila tlo što "jako zabrinjava zbog mogućih posljedica ekstremnih meteoroloških prilika".

U Irskoj se dogodilo to da su ekstremne vrućine u Dolini Boyne toliko isušile tlo da su se uvelike sasušili i usjevi, ocrtavajući na površini, zbog različitog sastava i gustoće tla ispod površine, obrise prethistorijskih spomenika. Inače močvarno područje odjednom je otkrilo obrise velikog kružnog svetišta starog 4500 godina, promjera čak 150 metara.

"Kamenje gladi", našlo se u rijekama Njemačke i Češče na suhom uslijed suše | Author: public domain public domain

Po Engleskoj i Walesu počeli su izranjati uvelike već zaboravljeni temelji zamaka i velikih perivoja od kojih neki potječu još iz  Srednjeg vijeka, zatim iz 17. stoljeća i naovamo. U Njemačkoj je po prvi put rijeka Eder toliko pala da se ukazalo mjesto Berich, koje je potopljeno kada je prije nešto više od stoljeća na tom mjestu izgrađena brana i stvoreno hidroakumulacijsko jezero.

Isušenje ovog jezera i ukazanje "Atlantide iz jezera Eder" zapravo je posljedica toga što su vlasti morale spašavati rijeku Weser od isušivanja, pa su u nju ispustili kompletnu akumulaciju. No, ispostavilo se da niti to nije spriječilo "kamenje gladi" s dna nizvodno iz ove rijeke da se ukaže na suhom.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.