Govorni stručnjaci detaljnom su analizom ljudskog kostura dobili uvid u to kako su mogli zvučati primitivni rođaci ljudi, uzimajući u obzir posljedice veće nosne šupljine, manje usne šupljine kao i veće, teže lubanje koju su imali.
Poslušajte kako to otprilike zvuči u video isječku iz BBC-ovog showa "Neanderthal: The Rebirth":
Evolucija čovjeka podrazumijeva evolutivni proces koji je tijekom vremena doveo do pojave anatomski modernog čovjeka. Čovječja je evolucija u biti dio evolucije primatâ, točnije razvoja roda Homo i pojave vrste Homo sapiens kao jedne od vrsta hominida ili velikih čovjekolikih majmuna. Tako je evolucija čovjeka započela u doba kasne krede, a prva dokumentirana vrsta roda Hobo bio je Homo habilis koji se razvio prije oko 2,3 milijuna godina.
Povijest govora
Neandertalac je živio u Europi i Aziji prije 400 tisuća sve do prije 30 tisuća godina.
Prema Darwinovoj teoriji evolucije, govor ljudskih predaka kao i rođaka poput neandertalaca nastao je iz oponašanja zvukova ptica, kao i informativnog izražavanja primijećenog kod mnogih životinjskih vrsta, a njegovu su teoriji potvrdili i znanstvenici s uglednog američkog MIT-a.
Prema njima, cvrkutanje ptica najviše podsjeća na izražajni sloj ljudskih rečenica , dok kratke audioporuke primata čine leksički sloj, a ta dva sloja zajedno rezultiraju govorom.
- U jednom trenutku, prije 50 do 80 tisuća godina, ljudi su spojili ova dva tipa izražavanja u jedinstvenu jezičnu formu. Ovakve adaptacije postojećih struktura poznate su prirodnoj povijesti - rekao je profesor Robert Berwick.
