Znanost
17315 prikaza

Kako koja droga utječe na vaš mozak

Noćni klub
Thinkstock
Donosimo detalje o tome što najraširenije droge, uključujući kofein, travu i alkohol, čine vašem mozgu

Zapalite, popijete, ušmrkate, i svijet postane šaroliki kaleidoskop rasplesanih uzoraka i valova zvukova. Svi znamo da različite droge utječu na to da na raznolike načine doživljavamo iskustva koja ih prate, isto kao što i spuštanje sljedećeg jutra nije ugodno kao rezultati neposredno nakon konzumacije. 

Otkrivamo što točno koja droga čini vašem mozgu da bi potakla ove osjećaje sreće, veselja i uzbuđenja...

Marihuana

Kad aktivni sastojak marihuane, THC, dođe do mozga, on uzrokuje otpuštanje dopamina - kemikalije zbog koje se osjećamo dobro i koja je dio sustava nagrađivanja u mozgu. To je ista kemikalija zbog koje se osjećamo dobro kad radimo stvari u kojima uživamo, poput jedenja i seksa.

Kad se pak osjećamo pretjerano uzbuđeno od ove droge, sustav nagrađivanja stvara osjećaj euforije.

(Čarobne) gljive

Nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da psihoaktivni sastojak, psilocibin, smiruje tradicionalnu aktivnost mozga i umjesto toga stvara nove veze među različitim dijelovima mozga.

Ove nove veze mogu biti razlog zašto mnogi govore da 'vide zvukove' ili 'čuju boje', a moguće je i da one pružaju gljivama neke antidepresivne sposobnosti. Iako je potrebno izvršiti daljnja istraživanja, zna se da gljive nose sa sobom određene zdravstvene rizike koji uključuju neugodne halucinacije i povećanu tjeskobu.

Alkohol | Author: Hrvoje Jelavic (PIXSELL) Hrvoje Jelavic (PIXSELL)

Alkohol

Kao i bilo koja druga droga, i alkohol utječe na kemiju mozga mijenjajući razine neurotransmitera, kemijskih odašiljača poruka koji nose signale koji kontroliraju razmišljanje i ponašanje. 

Alkohol usporava razmišljanje, disanje i srčani puls, zaustavljajući 'uzbuđujuće' poruke, one koje obično povećavaju našu razinu energije, ali i pojačavajući infibicijske glasnike koji obično stvari dovode u red. Uz to, alkohol povećava razinu dopamina.

Heroin

Mozak pretvara heroin u morfij, koji se veže na stanične molekule mozga i tijela, koje se nazivaju opiodnim receptorima i koji utječu na to kako doživljavamo bol i nagrade. Ovo objašnjava zbog čega mnogi ljudi osjećaju euforiju kad ubrizgaju ovu drogu.

A zato što imamo i opiodne receptore u moždanoj kori, glavnom centru za kontrolu, predoziranje heroinom može usporiti pa i zaustaviti disanje, zbog čega osoba može završiti s oštećenjem mozga, u komi ili mrtva.

Opijati protiv bolova koji se izdaju na recept

Nedavna istraživanja ukazala su na potencijalno opasnu vezu između heroina i opijatskih lijekova protiv bolova kao što su Vicodin (sjetite se Dr. Housea) i OxyContina.

Ljudi koji su bili ovisni o ovim opijatima imali su 40 puta više šanse da će početi koristiti heroin, što je droga koja slično utječe na mozak.

Spavanje i buđenje | Author: Thinkstock Thinkstock

Kofein

Kofein je najčešće korištena psihoaktivna droga na svijetu, koja stimulira središnji živčani sustav koji nas može privremeno oraspoložiti. On može povećati i našu razinu adrenalina, koji nas potiče na vježbanje, ali zbog kojega isto tako možemo biti razdražljivi i tjeskobni. 

Kofein nas uz to drži 'na oprezu' oponašajući molekulu zvanu adenozin u mozgu i 'otimajući' jedan aspekt kompleksnog procesa kojeg naš mozak koristi kako bismo navečer legli i spavali.

LSD

Kao i gljive i LSD ima halucinogeno djelovanje, što znači da utječe na područje mozga koje je odgovorno za reguliranje našeg raspoloženja, misli i percepcije, ali i na druge regije koje kontroliraju primjerice kako odgovaramo na stres.

Neki su ove 'tripove' opisali kao nešto što uključuje sve od osjećaja lebdenja do viđenja vlastite smrti. 

Kratkoročni učinci LSD-a mogu uključivati impulzivnost, iznenadne promjene emocija od euforije do tuge, te vrtoglavicu i ubrzano rad srca.

Flakka

Budući da je riječ o jako novoj drogi, istraživači još nisu u potpunosti sigurni kako ona utječe na mozak ni koliko jaku ovisnost stvara. Zasad mogu tek proučavati njezine kemijske rođake, uključujući kokain i amfetamine, primjerice.

Ove droge uzrokuju nalet u dva vala, budući da potiču rad dvije kemikalije. Prvo dopamina, koji uzrokuje osjećaj sreće, a zatim norepinefrina, koji ubrzava puls i drži nas na oprezu. 

No, kao i većina droga, i flakka ima negativne učinke kad popušta djelovanje, a njezino je toliko negativno da se ljudi često odlučuju uzeti još droge samo kako se ne bi morali suočiti s njim, stvarajući tako zatvoreni krug i tešku ovisnost. A pretjerana uporaba povezana je s ekstremnim napadajima tjeskobe, paranoje, halucinacijama i nasilnim ponašanjem.

Ecstasy | Author: boris šćitar - Pixsell boris šćitar - Pixsell

Ecstasy

Ecstasy ili MDMA pojačava aktivnost najmanje tri različita neurotransmitera, uključujući domapin, norepinefrin i serotonin, koji igra ključnu ulogu u održavanju našeg raspoloženja.

Povišena razina serotonina može objasniti dobro raspoloženje koje mnogi ljubitelji E-ja toliko vole (i zbog kojeg se vraćaju ovim tableticama), iako je isti taj serotonin vjerojatno i dežurni krivac zašto 'skidanje' traje danima.

Istraživanja su pokazala da kronična uporaba MDMA-ja (konzumiranje nekoliko tableta tjedno tijekom više godina ili 10 do 20 tableta vikendom) predstavlju loše vijesti za mozak. Dva nedavna istraživanja koja su uspoređivala kronične korisnike s onima koji su rijetko ili nikad koristili ovu drogu, pokazala su da su 'kroničari imali lošije rezultate pri testiranju pamćenja i učenja, ali su i snimke mozga prikazale smanjenu aktivnost'.

Kokain

Bilo da ga šmrkate, pušite ili ubrizgavate, kokain ulazi u krvotok i dolazi do mozga za svega nekoliko sekundi. A jednom kad je tamo on uzrokuje intenzivni osjećaj euforije, prepunog mozga kojeg 'preplavljuje' kemikalija dopamin.

Osjećaj zadovoljstva toliko je snažan da su neke životinje u laboratoriju, kad su dobile šansu, radije odabirale kokain umjesto hrane, dok nisu umrle od gladi, piše Business Insider.

A dio mozga na koji najviše utječe kokain uključuje ključne centre za pamćenje, što bi moglo objasniti zašto dolazi do toliko snažne ovisnosti. Kod miševa koji su stalno dobivali kokain, dolazilo je do promjena u stanicama mozga u dijelu koji pomaže pri donošenju doluka i koji je odgovoran za inhibicije.

A što češće osobe dobiju ovu drogu, veća je šansa da će je uzeti opet, čim im se pruži nova prilika.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.