Znanost
5310 prikaza

Još uvijek nemamo rješenje za ovu smrtonosnu bolest

Malarija
1/6
Wikipedia Commons
Prošlo je već 50 godina od zadnjeg pokušaja da se iskorijeni ova bolest, a sad kreće nova akcija

Izbacivanje zarazne bolesti s lica Zemlje je sveti gral javnog zdravstva – to je znanstveni i humanitarni podvig koji se pokušava ostvariti već vjekovima. No, to je također i vrlo teško.

Velike boginje ubijale su 2 milijuna ljudi godišnje, jedina je bolest koja je u potpunosti iskorijenjena. To je bio podvig ostvaren 1979. godine nakon mukotrpnih akcija vakcinacije stanovništva.

Svijet se bio naviknuo na polio, no cijepljenje pokrenuto 1998. godine a rok za iskorjenjivanje te bolesti prošao je prije skoro 20 godina. Polio virus i dalje je prisutan u Pakistanu i Afganistanu i komplicirano je pronalaženje vakcine koja bi ga trebala iskorijeniti. Ako se poklope sretne okolnosti, bolest bi trebala potpuno nestati sa Zemlje do 2023. godine, piše CNN.

Andrew Wakefield i Ivan Pernar Opaka taktika Top News Lud, luđi: Budućnost naše djece u rukama je bezveznjaka

Ipak, oživljavanje ospica, još jedne bolesti za koju se mislilo da je nestala i nestaje, služi kao upozoravajuća priča.

Unatoč ovoj šarenoj povijesti, mnogi u svjetskoj zdravstvenoj zajednici bore se protiv još jedne smrtonosne bolesti – malarije koja godišnje ubije 400.000 ljudi, a uglavnom djece mlađe od 5 godina.

Značajno izvješće 41 vodećih svjetskih stručnjaka za malariju, biomedicinskih znanstvenika, ekonomista i kreatora zdravstvene politike objavljeno ovih dana, poziva na svijet bez malarije do 2050. godine i detaljno navodi slučajeve i put do njezinog iskorjenjivanja. Manifestira se jakom glavoboljom, suhim kašljem, zadebljanjem jetre, visokom temperaturom, mučninama i povraćanjem, jakim bolovima u mišićima i umorom, groznicom i znojenjem, te jakom boli u leđima.

Simptomi malarije | Author:

Ova inicijativa dolazi 50 godina nakon što prvi pokušaj nije uspio.

"Predugo je iskorjenjivanje malarije bio daleki san, ali sada imamo dokaze da se malarija može i treba iskorijeniti do 2050. godine", rekao je Sir Richard Feachem, kopredsjedatelj Lancetove komisije za iskorjenjivanje malarije i direktor Global Health Grup na Kalifornijskom sveučilištu, San Francisco.

To je ambiciozan cilj.

Krvne pretrage Neobično Znanost Medicinsko čudo: Krv otporna na opaku bolest

Kao parazitska bolest koja se prenosi ubodom ženskog komaraca, malarija se rješava mnogo složenije od malih boginja ili polio virusa, koji su oba relativno jednostavni organizmi. Parazit prolazi kroz različite promjene tijekom svojih životnih ciklusa, kako kod domaćina tako i kod insekata.

Za razliku od polia i malih boginja, čini se da cjepivo igra ključnu ulogu da bi se iskorijenila malarija. Dok cjepivo protiv malarije prolazi kroz velike testove u tri afričke države, Feachem je rekao da još nije sigurno hoće li sve to imati koristi i komisija je izvijestila da 'predviđa iskorjenjivanje malarije i bez cjepiva'.

"Mi, javnozdravstvena zajednica, imamo velika očekivanja od cjepiva protiv malarije već 40 godina i potrošili smo mnogo novca pokušavajući ga razviti. Međutim, Komisija upozorava na trošenje previše novca na istraživanje i pronalaženje novog cjepiva koja ne daje značajne prednosti u odnosu na cjepivo koje već imamo."

Umjesto toga, u izvješću se navodi da će se iskorjenjivanje oslanjati na nove lijekove, dijagnostiku i insekticide u cjevovodu da bi se prevladao rastući problem otpornosti na lijekove protiv malarije.

Malarija | Author: Wikipedia Commons Wikipedia Commons

Nove tehnologije poput uređivanja gena također nude obećanje o genetski modificiranim komarcima koji se bore protiv drugih komaraca, ali kaže Feachem do toga bi trebalo proći barem desetak godina, a i postavlja se etičko pitanje s obzirom na regulative – je li moguće pustiti genetički modificirane organizme u prirodu?

Postoje i divlji sojevi poput majmunske malarije s kojom se treba boriti jer u Maleziji tisuće ljudi zarazi se i ovom vrstom malarije.

Split: Ljubav Ave Karabatić i Ivana Pernara okrunjena brakom u sklopu karnevala Izmaklo kontroli Top News Pernar preko tek rođenog sina širi bolesne teze

Svijet je prvi put pokušao iskorijeniti malariju ubrzo nakon što je 1948. osnovana Svjetska zdravstvena organizacija. Program koji je trajao od 1955. do 1969. riješio je nekoliko zemalja od te bolesti, ali nije proveden u subsaharskoj Africi, regiji koja je najviše pogođena.

"Malarija se vratila u osvetničkom stilu, uslijedili su milijuni smrtnih slučajeva. Prošla su desetljeća dok je svijet bio spreman pokrenuti borbu protiv ove bolesti."

Ogroman napredak postignut je između 2000. i 2015., uz smanjenje smrtnosti od malarije za 62%, navodi WHO, i 41% smanjenje broja slučajeva. Međutim taj uzlet je prestao i noviji podaci govore da se malarija vraća, sa 219 milijuna slučajeva u 2017. godini, u usporedbi s 217 milijuna u 2016. godini.

Malarija | Author: Wikipedia Commons Wikipedia Commons

Iako je WHO rekao da je i dalje duboko predan iskorjenjivanju parazita malarije, pregled je pokazao da je prerano davati datum, zaključujući da bolest neće biti iskorijenjena trenutno dostupnim lijekovima i alatima - iako bi iskorjenjivanje spasili milijuni života i povrat ulaganja od milijarde dolara.

"Čak se i s najoptimističnijim scenarijima i projekcijama suočavamo s neizbježnom činjenicom: koristeći trenutne alate, još ćemo imati jedanaest milijuna slučajeva malarije u Africi 2050. godine", navodi se u izvješću.

"Da bismo postigli ovu zajedničku viziju, jednostavno ne možemo nastaviti s uobičajenim pristupom" kaže Feachem.

U zemljama poput Šri Lanke i Kine, u kojima nije zabilježen slučaj malarije od 2016. godine, vlasti su dopustile da se odmaknu od jedinstvenog nacionalnog pristupa i prilagode intervencije određenim područjima.

Ivan Pernar ANTIVAKSERI Znanost WHO: Protivnici cijepljenja najveća prijetnja svjetskom zdravlju

Novac, također igra ulogu, a izvještaj povjerenstva procjenjuje da će za globalno uklanjanje malarije biti potrebno dodatne dvije milijarde dolara godišnje.

Feachem odbacuje kritičare koji kažu da sada nije vrijeme za određivanje datuma do kad bi bolest trebala biti iskorijenjena. Umjesto toga kaže da se vlade trebaju vratiti na put ispunjavanja ovih ciljeva – a to je smanjenje smrtnosti od ove bolesti za 90 posto do 2030.

"Ovaj plan treba rok do kojeg cilj treba postići. Da predsjednik Kennedy nije 1961. godine rekao 'hodat ćemo Mjesecom čim otkrijemo kako to učiniti' – čovjek ne bi već osam godina kasnije hodao Mjesecom. Ali, on Kennedy je rekao da će to biti prije kraja tog desetljeća."

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.