Znanost
19599 prikaza

Ovu stvar o spuštanju na Mjesec nikad nećemo doznati

Neil Armstrong na Mjesecu
NASA
Zvuk televizijskog prijenosa išao je jednim putem kroz elektroniku na Zemlji, slika drugima, usto se točan trenutak nije vidio

Prvo spuštanje ljudi na Mjesec, misija Apollo 11, bila je fascinantno precizna za ono doba. Što se preciznosti tiče, u nekim stvarima zadovoljila bi i danas. Raketa Saturn V potjerala je svemirsku letjelicu do brzine od čak 11 kilometara u sekundi, sve do Mjeseca udaljenog 384.400 kilometara, što je oko 1,5 svjetlosnih sekundi.

Unatoč tome, zapovjedni centar u Houstonu u svakom je trenutku kontrolirao položaj Apolla 11 do razine pogreške od samo devet metara. U tim uvjetima i u to vrijeme to je malo je reći spektakularno. Išli su do krajnjih granica mjerljivosti tog doba, do milisekundi.

Slijetanje na Mjesec 50 godina Apolla 11 Znanost On je jedini čovjek sahranjen u svemiru

Unatoč tome, dogodilo se nešto nevjerojatno – zna se da su se Neil Armstrong i Buzz Aldrin na Mjesec spustili 20. srpnja 1969., da je to bilo u subotu u 22 sata i 56 minuta po istočnom američkom vremenu, ali ne i u koliko sekundi. Rekao je: "OK, sada ću izići." Uslijedila je stanka od osam sekundi, a onda je rekao: "Ovo je mali korak za..." I tako dalje.

U kojoj je točno sekundi Armstrong prvi put zagazio na Mjesečevo tlo? Službeno priopćenje NASA-e navelo je da se to dogodilo u 22.56.20. New York Times prenio je to isto. Ali, kad se krenulo raditi transkript razgovora Armstronga sa Zemljom, ispalo je da se to dogodilo između 22.56.43 i 22.56.48. Još veća zbrka nastala je kada je NASA u studenom te godine objavila svoj konačni izvještaj – i vrijeme u 22.56.15.

Slijetanje na Mjesec - Apollo 11 | Author: Wikipedia Commons Wikipedia Commons

The Atlantic, bez puno respekta za NASA-u tog doba, navodi da se stručnjaci danas slažu da je tom službenom izvještaju vjerojatno najmanje uputno vjerovati mu, jer riječ je o dokumentu podložnom mogućim pogreškama niza ljudi koji su sudjelovali u njegovom sastavljanju. Pritom se misli na službenike po uredima, naravno, ne na znanstvenike.

Jacob Stern možda je našao način kako da tome doskoči pola stoljeća poslije. Naveo je da je izvjesni njemački stručnjak za software, Heiko Küffen, 2009. pokušavao napraviti program koji bi savršeno vremenski točno pratio to putovanje na Mjesec. Nazvao ga je na 50. godišnjicu spuštanja, a ovaj mu je odvratio da nema puno vremena za razgovor jer je pri kraju praćenja rada programa na 192 sata dugom putovanju Apolla 11.

Udar asteroida Upozorenje NASA-e Znanost "Pogodit će nas asteroid koji je 'izbrisao' dinosaure"

On je, također, uspoređivao transkripte snimaka sa snimkama i našao je da se ne slažu u dijelu stupanja Armstronga na Mjesec. Rekao je da je jako razočaran što se NASA barem za 50. obljetnicu "možda najvećeg postignuća čovječanstva" nije bolje potrudila točno utvrditi taj povijesni trenutak. Küffen je svoj posao započeo još 2011. Pritom je naišao na mnoštvo prepreka.

Prateći što se događalo s televizijskom slikom tijekom prijenosa s Mjeseca, dakle brzinom svjetlosti, do Zemlje, a onda kroz pustu analognu elektroniku tog doba, sve dok nije stiglo do gledatelja, došao je do ukupnog kašnjenja od čak nekoliko sekundi u odnosu na točno događanje na Mjesecu.

Kako su slika i zvuk išli dijelom različitim putanjama kroz aparaturu, bilo je jasno da se lako moglo dogoditi da postoji vremenska nepodudarnost jednog s drugim. Dogodi se to pri direktnim prijenosima televizije i danas, u digitalnom dobu, kamoli prije pola stoljeća.

"Na kraju, nikada nećemo znati jesu li video i audio sasvim sinkronizirani", kazao je Küffen.

Problem je i to što je snimka, ipak je to bila 1969., bila takva da u sjeni lunarnog modula nije bilo jasno u crno-bijelom prikazu je li u datom trenutku Armstrongu stopalo još uvijek na letjelici ili već na tlu. Da prema ljudima tog doba ipak ne smijemo biti previše strogi, objasnio je Bill Barry, povjesničar NASA-e.

"Točan trenutak kontakta Neilove čizme s površinom Mjeseca neizbježno je da je danas u domeni interpretacije, jer se u to vrijeme udaljenosti mjerilo oruđima koja nisu bila zamišljena utvrđivati takve točnosti", kazao je.

Valentina Tereškova PRVA U SVEMIRU Life "Skoro sam zauvijek ostala u svemiru, sve je krenulo krivo"

Küffenu je stoga preostalo samo raditi s "razumnim pretpostavkama". Njegov nalaz je da je Armstrong zakoračio u, dobro – znači 22 sata, 56 minuta i – 22 sekunde. Eric Jones, jedan drugi superstručnjak, bivši istraživač u Los Alamos National Laboratory, došao je, prateći Küffenove spoznaje do vremena 22.56.15.

Što se Barryja tiče, on se time ne zamara, ne smatra da je uopće bitno cijepiti dlaku oko nekoliko sekunda u ovom ili onom smjeru, kad niti je to bilo doba u kojem je to igralo ulogu u tom događaju, niti je oprema bila takva. A to znači da se danas to više ne može sa sigurnošću rekonstruirati.

"Eto, to se događa kad svemirski geekovi i inženjeri imaju na raspolaganju 50 godina analizirati i reanalizirati podatke", zafrkavao se, naravno.

  • Avatar Potrčalo
    Potrčalo 02:24 27.Srpanj 2019.

    kad je točno završio drugi svjetski rat ?

  • BESTpartizan 20:39 25.Srpanj 2019.

    prijenos je kasnio par sekundi