Znanost
990 prikaza

"Jedan gen je dovoljan da postanete psihopat"

Američki psiho
Universal Studios
Dosad je bilo nemoguće otkriti zbog čega su neki ljudi skloni psihopatskom ponašanju, ali moguće je da je upravo otkriven glavni krivac

Jedan gen posebno je vezan uz povećan rizik od nasilnog ili agresivnog ponašanja, pokazala su istraživanja. Poznat kao MAOA (monoaminooksidaza tipa A), ovaj 'ratnički gen' kontrolira proizvodnju proteina koji razgrađuju kemikalije koje šalju signale mozgu, poput dopamina, noradrenalina i serotonina, koji pak utječu na raspoloženje.

Ali ideja o 'psihopatskom' genu ostaje kontroverzna.

Naime, osobe s varijacijom ovog gena, nazvanog MAOA-L proizvode manje ovog proteina zbog čega dolazi do nagomilavanja kemikalija. Njihov višak, smatraju znanstvenici, može uzrokovati impulzivno ponašanje (kao što je hipeseksualnost), poremećaje spavanja, promjene raspoloženja i nasilno ponašanje.

James Fallon, neuroznanstvenik s medicinskog fakulteta Irvine, proučavao je mozgove ubojica i drugih nasilnih zločinaca koji su pokazivali psihopatsko ponašanje, kad je slučajno otkrio da bi i sam mogao biti njihov član.

Mozak | Author: Thinkstock Thinkstock

Ne samo da su njegove snimke mozga bile izuzetno nalik onima ubojica, nego je poslije otkrio i da posjeduje MAOA-L gen, povezan s agresijom i antidruštvenim ponašanjem.

Pri opisivanju psihopata često se ističe nedostatak empatije, tj. iako razumiju kad drugima nešto treba ili su u bolovima, ne osjećaju sažaljenje kao većina drugih ljudi, a Fallon se mogao poistovjetiti s tim.

No očito samo posjedovanje MAOAL gena nije dovoljno da netko postane psihopat, nego je vjerojatno važno i okruženje kojem je tijekom odrastanja bila izložena osoba.

Mnogi čimbenici utječu na nastanak psihopata

Fallon smatra da bi to mogao biti razlog zašto je on 'ispao' relativno normalna, nenasilna osoba, unatoč posjedovanju navedenog gena. Jednostavno, imao je sreće biti dogajan u dobroj obitelji. A da je bio u nemilosti strožih roditelja, mogao je i sam završiti na tamnijem putu.

"Ako mozak oko sebe doživljava neprijateljski svijet, jedini način za preživljavanje bit će negativno ponašanje. S druge strane, u normalnim uvjetima će 'navoditi' osobu na normalno ponašanje", objašnjava Fallon.

Neka istraživanja podupiru njegovu ideju. Naime, istraživanje iz 2002. godine pratilo je skupinu zlostavljanih muškaraca od rođenja do odrasle dobi. Otkriveno je da su oni koji su imali posebnu verziju MAOA gena odrasli u nedruštvene pojedince, za razliku od onih s 'običnim' genom.

Tu činjenicu je iskoristio čak i jedan Talijan koji je 2009. godine zahvaljujući posebnoj mutaciji gena uspio skratiti zatvorsku kaznu za jednu godinu.

Ali ne bismo smjeli izvlačiti zaključke o nečijoj osobnosti na osnovi jednog gena.

"Ne znamo kako funkcionira čitav genom i koji su potencijalni zaštitnički učinci drugih gena", izjavio je Giuseppe Novelli, forenzički znanstvenik i genetičar sa Sveučilišta Tor Vergata u Rimu.

Štoviše, isti bi gen mogao različito utjecati na ljude različitog etničkog podrijetla, jer je istraživanje iz 2006. godine pokazalo da su zlostavljana djeca s višim razinama MAOA koji je razgrađivao moždane signale, bila manje nasilna ako su bila bijela.

Tako da iako je primamljivo pronaći objašnjenje za psihološki poremećaj poput psihopatije u jednom genu, nemojmo se odmah zavarati da su stvari tako jednostavne, piše Business Insider.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.