Krajem 19. stoljeća njujorški kirurg William Coley razvio je nešto što znanstvenici danas doživljavaju kao prvu imunoterapiju protiv raka. Coley je primijetio kako je jedan od njegovih pacijenata, Fred Stein, otišao u svojevrsnu remisiju nakon što je obolio od teške infekcije.
Zapitao se je li moguće da je bakterija stimulirala pacijentov imunitet i "regrutiralo" tijelo da se bori protiv tumora. Kirurg je neoperabilne bolesnike počeo tretirati injekcijama bakterija koje su se tada nazivale "Coleyjevi toksini". Iako je postigao neke uspjehe nije dobro dokumentirao svoj rad, a njegovi su suvremenici preferirali radijaciju i kemoterapiju.
Coley je preminuo 1936. godine i njegove su teorije gotovo zaboravljene, trebati će proći 80 godina kako bi onkolozi ozbiljno shvatili imunoterapiju. Danas je imunoterapija jedna od najperspektivnijih načina terapije posebno kod karcinoma pluća i melanoma.
"Imunoterapija je tu da ostane. To nije slučajnost, sreća ili privid, postati će standard u borbi protiv raka", kaže Jill O'Donnell-Tormey, šefica Cancer Research Instituta. Najčešće su imunoterapije poznate kao inhibitori kontrolne točke, koji rade na uklanjanju kočnica u imunosnom sustavu kako bi tijelo napalo rak. Njihovo je otkriće omogućio rad Jamesa Allisona, sada profesora na MD Anderson Cancer centru u Teksasu koji je devedesetih godine proveo istražujući mogućnosti imunoterapije dok su je drugi znanstvenici odbacivali kao "interesantnu, ali besmislenu".
Inhibitori kontrolne točke pokazali su se kao nevjerojatno efektivni kod pacijenata s uznapredovalim melanomom, vrstom raka za kojeg se nekada govorilo da je "rak radi kojeg je rak kao bolest zloglasan" radi groznih prognoza koje su pratile dijagnozu. Većina pacijenata umire unutar tri do 18 mjeseci. Danas, čak 60 posto pacijenata s uznapredovalim melanomom prežive čak tri godine ako uzimaju kombinaciju dva inhibitora, oba proizvode Bristol-Myers Squibb, američki farmaceuti koji su svoj proizvod temeljili na istraživanjima dr. Allisona.
Merck pak proizvodi lijek Keytrudu koji jako povećava šanse za preživljavanje pacijenata s karcinomom pluća, kada ga se kombinira s kemoterapijom. Inhibitore proizvode i Roche i AstraZeneca. Tek 2013. su inhibitori postali "popularni" među liječnicima, no vrlo ih se brzo hvalilo kao najveće otkriće u onkologiji od prvih dana kemoterapije, no mnogi nisu spominjali i popratne probleme. Kada djeluju, onda su nevjerojatno efikasni, te pomažu pacijentima da žive mjesecima i godinama dulje nego s drugim lijekovima. No, problem je što na njih reagiraju samo pacijenti oboljeli od melanoma i raka pluća.
Iako je imunoterapija odobrena za niz karcinoma - od raka želuca do jetre, pacijenti koji nemaju melanom ili rak kože gotovo uopće ne reagiraju na imunoterapiju. Druga generacija inhibitora, tzv. PDL1 inhibitori, odobreni su 2014. godine, a znanstvenici i farmaceuti predviđali su kako će rezultati odmah biti bolji.
Još se niti jedna "kombinacija" nije pokazala kao magična, usprkos stotinama kliničkih testiranja. Giovanni Caforio, šef Bristol-Myers Squibb, hvali "progres bez presedana" s imunoterapijom, no priznaje kako je sljedeći korak, a to je pronalaženje inteligentnih kombinacija, nije previše napredovao.
"Ne pomiče se s mjesta onom brzinom koju smo očekivali, i kojoj smo se nadali. Brzi uspon imunoterapije sve nas je inspirirao posebno zato je je imunoterapija bila razočaranje desetljećima", kaže Sean Bohen, šef razvoja u AstraZeneca.
Izazov je sada pronaći nove lijekove koji se mogu kombinirati s inhibitorima kontrolne točke kako bi se dobila što jača i točnija reakcija organizma. Jedna od nada je i IDO inhibitor koji potiskuje enzime koje tumori koriste kako bi se sakrili od imuniteta.
I Merck i Bristol-Myers svoje inhibitore kombiniraju s novim IDO inhibitorom u suradnji s kompanijom Incyte, američkom biotehnološkom tvrtkom koja razvija IDO inhibitore.
Prvi klinički testovi biti će privedeni kraju tijekom svibnja 2018. Kakav god rezultat bio sasvim je sigurno da neće proći nezamijećeno kao u doba dr. Coleyja.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
nema dokaza